Karan: Dejton ni nakon 30 godina nema jedinstveno tumačenje u BiH

Ministar u Vladi Republike Srpske i doktor ustavnog prava Siniša Karan poručio je da Dejtonski mirovni sporazum ni nakon 30 godina nema jednako tumačenje u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Ističe da se to jasno može vidjeti kod svakog običnog građanina koji živi u BiH, te da je nedavno razgovarao i sa studentima prava upravo povodom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Naglašava da studenti u Republici Srpskoj i studenti u Federaciji BiH uče dijametralno različite pojmove.

"Sa ustavnopravnog aspekta imamo dijametralno različite stavove i to se prenosi na našu akademsku zajednicu i mlade ljude. To je nešto što nije dobro, jer u pravnoj i naučnoj zajednici imamo različite stavove već 30 godina", rekao je Karan.

Ističe da su ovi dijametralno različiti stavovi postojali i prije 15 godina i da su i tada postojale iste konstatacije i problemi kao i danas.

Kompanija iz Abu Dabija kupuje ruski udio u NIS?

"Često smo govorili da je BiH u nekoj formativnoj fazi ili fazi implementacije Dejtona, i naglašavam da prevashodno govorimo o Aneksu 4 koji je definisao oblik državnog uređenja. Danas imamo potpuno iskristalisanu antidejtonsku BiH i onu dejtonsku BiH za koju su tri naroda dala saglasnost da je to oblik i forma zajedničkog života tri naroda na dva entiteta", poručio je Karan.

Dodaje da oba koncepta žive u turbulentnom vremenu, te da postoji društvo koje politički nije stabilno. Ipak, naglašava da je velika prednost što se politička kriza nije pretvorila u bezbjednosnu.

"Velika vrijednost Republike Srpske je što nismo tu ustavnu krizu preveli u bezbjednosnu krizu, i smatram da je bolje još i 30 godina da se bavimo ovom političkom krizom nego da dođemo u bezbjednosnu2, jasan je Karan.

Poručuje da sa formalnog aspekta Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma ima brojne manjkavosti.

"Sa formalnog aspekta Aneks 4 ima mnogo manjkavosti za naše promišljanje pravne norme, jer ga je pisao neko ko se bavi anglosaksonskim pravom. Tvorci ovog imaju najstariji ustav, i ovo jeste u duhu njihovog prava. Taj ustav je, sa našeg aspekta, prepun formalnih manjkavosti i ustavnih praznina, a jedna od najvećih je što nije eksplicitno definisao oblik državnog uređenja", kaže Karan.

Naglašava da je BiH nesumnjivo složena država, ali da u preambuli Ustava jasno stoji da tri naroda donose odluke.

"Onaj ko je nosilac suvereniteta, da bi ostvario svoju funkciju, mora biti prepoznat u donošenju državnih odluka, odnosno mora biti dio državne vlasti. Kada čitate Ustav, vidite da su nosioci suvereniteta, a to su tri naroda, prepoznati u svim institucijama državne vlasti. Primjer je Predsjedništvo BiH koje ima tri člana – jednog Srbina, Bošnjaka i Hrvata. Tu nastaje problem. BiH jeste federacija, ali asimetrična", poručio je Karan.

Međunarodna akcija "Mozaik 2025": U Hrvatskoj uhapšeno osam osoba

Na pitanje zašto u BiH nedostaje konsenzus, Karan poručuje da većinski bošnjački narod ne odustaje od svog koncepta BiH.

"Smatram da većinski bošnjački narod danas ne odustaje od koncepta da BiH pripada njima. Nisu prihvatili ravnopravnost druga dva naroda i to nije dobro. Taj koncept bošnjačke političke elite podrazumijeva da bi druga dva naroda trebalo da imaju status nacionalne manjine, a ne državotvornost, i zato proces unitarizacije nije proces kompromisa. Ustav ne predviđa tako nešto", jasan je Karan.

Poručuje da napadi na sam Dejtonski mirovni sporazum traju već 30 godina u svim njegovim elementima.

"Za 30 godina stvorilo se antidejtonsko djelovanje, ne samo po formi i strukturi", kaže Karan.

Dodaje da je sam koncept Dejtonskog mirovnog sporazuma poslužio svrsi i sačuvao mir.

"Koncept se ne mijenja, poslužio je svrsi i donio mir, ali smo uništili državu. Mir je samo proizvod dogovora tri naroda – to se preskače. Nesretni sukobi krenuli su kada su dva naroda preglasala jedan. Prenaglašavanje je ključ sukoba. Svi su narodi po Ustavu Jugoslavije imali pravo na samoopredjeljenje. U BiH, u kojoj su ostala tri naroda, jedan narod je mislio da je država njegova – u tome je problem", naglasio je Karan.

Tramp razočaran: Mislio sam da će rješavanje ukrajinskog pitanja biti lakše

Iznio je i podatak o nametanju odluka visokih predstavnika, te napomenuo da je takvih odluka bilo 913 u posljednjih 30 godina.

"Kada bismo promjenili sve što je nametnuto u 30 godina, vidjeli bismo da je 913 odluka visokog predstavnika bilo na štetu Republike Srpske. To je 30 odluka godišnje, i sve su zadirale u ustavnopravnu prirodu i u sve sfere života. Republika Srpska je imala vojsku i pravosuđe – danas više nema", naglasio je Karan.

Na pitanje zašto dolazi do rušenja Dejtonskog sporazuma, Karan ističe da je to zato što se ne prihvata Republika Srpska.

Stabilna i dogovorom uređena BiH je jedini put da zemlja krene naprijed

"Molim vas, čitajte i primijenite šta piše u Ustavu i ova zemlja ima šansu. Neprimjenjivanje Ustava je ludačka košulja. Kada biste sada primjenili bilo šta od ovog antidejtonskog, ponovo bismo došli u nesretne društvene okolnosti i sukobe, i jedan narod bi bio preglasan. Smatram da je bolje da svi zajedno trpimo političke udare i narednih trideset godina, nego da uđemo u sukob. BiH ima šansu da živi po formi svih višeetničkih federacija u svijetu. Ustav je sveto slovo, on je biblija – ne mijenja se, nego se poštuje. Ustav je i politički akt, jer je u njega unesena odluka naroda kako da živi, i zato je Ustav najveći zakon, a mi se ponašamo kao da ga nema", zaključio je Karan za RTRS.