Karan: Da li BiH gubi svoj ustavni identitet?

Ustavni identitet BiH nije politička ili naučna fraza, već ustavnopravna kategorija koja obuhvata složenu državnu strukturu, podjelu nadležnosti, zaštitu entiteta i naroda, ravnopravnost, paritet i konsenzus, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan u kolumni za Srnu.

Kolumnu profesora Karana Srna prenosi u cijelosti:

Republika Srpska je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma pristala na složenu konfederalno-federalnu BiH, unoseći svoju državnost u novi međunarodno verifikovani ustavni poredak.

Dejtonski sporazum je bio čin državnopravnog kompromisa, a ne ukidanja državnosti Republike Srpske, koja je u tom procesu dobila međunarodnopravnu verifikaciju i ustavno garantovan status državotvornog subjekta.

Ženevski i Njujorški principi, koji su prethodili Dejtonu, predstavljaju predustavni konsenzus i izvor ustavnog identiteta BiH.

Oni su ugrađeni u Aneks IV Dejtonskog sporazuma i čine suštinu ustavnog bića BiH.

Dakle, ustavni identitet BiH čine sljedeća načela i vrijednosti: složeno državno uređenje čija je posljedica striktna podjela nadležnosti, ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda, konsenzus kao osnov odlučivanja, paritet i mehanizmi zaštite vitalnih interesa entiteta i naroda.

Ustavni identitet je nepromjenjiva kategorija. On se ne može mijenjati čak ni ustavnim amandmanima, a kamoli odlukama ustavnih sudova.

Međutim, trideset godina nakon Dejtona, neprekidno traje sistemski osmišljen proces podrivanja dogovorenog ustavnog poretka. U tom procesu, Ustavni sud BiH je, zajedno sa institucijom visokog predstavnika, preuzeo ulogu kreatora paralelnog, političkog ustava, suprotnog izvornom dejtonskom tekstu.

Svojim djelovanjem Ustavni sud i visoki predstavnici (koji nisu ustavna kategorija) su se upuštali u sferu koja prevazilazi njihove nadležnosti, direktno intervenišući u unutrašnju ustavnu strukturu jednog od državotvornih entiteta. Takvim postupanjem se ne štiti Ustav, već preoblikuje. Takvim djelovanjem se ruši ustavni identitet BiH.

Republika Srpska je prije Dejtonskog mirovnog sporazuma postojala kao samostalna državotvorna politička i pravna zajednica. Dejton je transformisao njenu državnost, ali nije ukinuo njeno ustavnopravno biće. Svako institucionalno djelovanje koje sistemski derogira dogovorene principe predstavlja udar na samu suštinu dejtonske BiH.

Ustavni identitet BiH nije politička ili naučna fraza, već ustavnopravna kategorija koja obuhvata složenu državnu strukturu, podjelu nadležnosti, zaštitu entiteta i naroda, ravnopravnost, paritet i konsenzus. Rušenje bilo kojeg od ovih stubova znači rušenje same BiH kakva je dogovorena u Dejtonu.

Očuvanje Dejtonskog sporazuma, kao okvira ovog ustavnog identiteta dogovorenog od tri naroda, je međunarodnopravna obaveza i preduslov opstanka BiH kao složene državne zajednice.