Cicović: Nakon odlaska Kristijana Šmita ne smije doći novi "Šmit" niti bonska ovlaštenj

Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović smatra da nakon odlaska nelegalnog i nelegitimnog Kristijana Šmita ne smije doći novi "Šmit" niti se smije nastaviti praksa bonskih ovlaštenja kao instrumenta političkog upravljanja BiH. Cicović je istakao da je suštinsko pitanje da li ve BiH nastaviti da živi u sistemu trajnog međunarodnog protektorata ili će konačno preuzeti punu odgovornost za sopstvenu budućnost, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

"Ukoliko postoji procjena takozvane međunarodne zajednice, a prije svega SAD, Rusije i Kine, da institucija visokog predstavnika u prelaznom periodu još treba da postoji, njena uloga mora da bude svedena isključivo na okvire definisane Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma", naveo je Cicović za Srnu.

On je objasnio da to znači da visoki predstavnik u tom slučaju može da služi samo kao pomoć u koordinaciji i praćenju sprovođenja civilnog dijela mirovnog ugovora, bez nametanja zakona, mijenjanja ustavnog poretka i političkog odlučivanja u ime demokratski izabranih institucija.

"Takav prelazni period treba da ima jasan cilj - potpuno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i prenošenje pune političke odgovornosti na institucije BiH, njene entitete i konstitutivne narode", naglasio je Cicović.

On smatra da je istovremeno neohodno pokrenuti sveobuhvatan proces ustavne i pravne revizije kako bi se utvrdilo koja su rješenja nastala političkim dogovorom domaćih aktera, a koja su rezultat nametnutih intervencija tokom prethodnih decenija okupacione uprave.

"Sva nametnuta rješenja koja nemaju održiv demokratski i ustavni legitimitet potrebno je ukinuti ili preispitati kroz institucionalni dijalog i, gdje je to potrebno, zamijeniti novim rješenjima koja će biti rezultat dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda", naveo je Cicović.

On je istakao da Republika Srpska ne može da prihvati bilo kakvo nametanje zakona o "državnoj imovini" koje ne proizilazi iz Ustava BiH i dogovora domaćih političkih predstavnika.

"Za Republiku Srpsku pitanje imovine nije samo pravno ili ekonomsko, već i pitanje stvarnog sadržaja ustavnih nadležnosti i položaja entiteta unutar dejtonske strukture BiH", napomenuo je Cicović.

On je ukazao da bi oduzimanje ili prenošenje imovinskih prava putem nametnutih odluka značilo suštinsku promjenu ustavne ravnoteže uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom.

"Republika Srpska, koja bi bila lišena prava da upravlja svojom imovinom, prirodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem, šumama i drugim razvojnim potencijalima, bila bi lišena i značajnog dijela svojih ustavnih kapaciteta. Kao što naš narod jednostavno kaže - niko ne može da očekuje da mirno pristanemo da ostanemo bez svoje kuće i okućnice", naglasio je Cicović.

Prema njegovim riječima, cilj tog sveobuhvatnog procesa ustavne i pravne revizije nakon Šmita nije pravna revanšizacija niti poništavanje bilo čijih prava, već uspostavljanje trajno održivog ustavnog poretka zasnovanog na legitimitetu, saglasnosti i vladavini prava.

"BiH ukoliko želi da se sačuva, potreban je novi ustavni konsenzus zasnovan na izvornim dejtonskim principima. Potrebna je zajedica u kojoj će Ustav BiH biti najviši pravni akt i u kojoj će institucije funkcionisati na osnovu jasno definisanih nadležnosti, a ne na osnovu privremenih političkih intervencija i vanrednih mehanizama", naveo je Cicović.

On je naglasio da samo takva BiH može biti stabilna, demokratska i odgovorna za svoju budućnost, te istinska zajednica dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda.

"I samo takva BiH može zatvoriti dejtonsko poglavlje međunarodnog nadzora i otvoriti poglavlje pune ustavnosti, legitimiteta i političke odgovornosti domaćih institucija", ocijenio je Cicović.