Bjegović: Region suočen sa bezbjednosnim izazovima

U razgovoru za RTRS, profesor bezbjednosnih nauka iz Beograda, Miroslav Bjegović, upozorava da se na ovom prostoru prepliću interesi velikih sila i kriminalnih struktura, što dodatno ugrožava stabilnost čitavog regiona.

On ističe da je Zapadni Balkan pod stalnim nadzorom zapadnih obavještajnih agencija, te da se pojedine zemlje suočavaju sa ozbiljnim bezbjednosnim izazovima koji imaju i međunarodnu dimenziju.

Ističe da se na ovom prostoru, nažalost, odvijaju određene radnje koje ne spadaju u segment bezbjednosti za koji se većina građana zalaže.

- Nažalost, uvijek postoji dio građana – bilo da je riječ o Crnoj Gori ili BiH – koji su povezani sa određenim kriminalnim krugovima i njihovim obračunima. Ne želim da tvrdim da je slučaj u Podgorici direktno povezan sa tim dešavanjima, ali poznavajući situaciju, u tim stvarima nema slučajnosti. One se dešavaju upravo tamo gdje postoje nerazjašnjene okolnosti oko određenih poslova, posebno onih koji su sankcionisani od strane države - kaže Bjegović.

Napominje da veliki broj turskih državljana boravi u Crnoj Gori – oko 13 i po hiljada. Ako je samo jedan odsto iz kriminogene sredine, to već predstavlja problem za bezbjednosni sistem, kako Crne Gore, tako i okolnih zemalja.

- Turska kao država ima veliki uticaj na prostoru Kosova i Metohije. Učestvuje u obučavanju i naoružavanju nelegalne kosovske vojske, a taj uticaj se dijelom prenosi i na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, gdje postoje određeni interesi – prije svega nacionalni – koji se povezuju sa aktuelnom politikom Ankare. Ne treba zanemariti ni BiH, gdje turska politika pokazuje određene ambicije, prvenstveno u smislu podrške ideji stvaranja državnih struktura po njihovim zamislima - istakao je Bjegović.

Dodaje da turska politika na ovim prostorima ima ponekad ambicije koje podsjećaju na prošla vremena.

- Nije slučajna posjeta Sarajevu i izjave poput one kada je i sam turski predsjednik rekao: "Kosovo je Turska, a Turska je Kosovo." Slične izjave mogle su se čuti i u BiH i u Crnoj Gori. Kada je riječ o bezbjednosti, jasno je da su bezbjednost i politika duboko isprepletane i međusobno povezane. Ono što se dešava u Crnoj Gori ukazuje na pojave koje ugrožavaju državne i nacionalne interese te zemlje. Isto se može reći i za Kosovo i Metohiju, ali i za Republiku Srpsku, koja u posljednjih nekoliko mjeseci s pravom izražava zabrinutost - poručio je Bjegović.

Naglašava da onaj koji je dužan da obezbijedi sigurnost i mir svih građana jeste politička partija koja je na vlasti. Od nje se očekuje da takve pojave spriječi. Problem nastaje kada se postavi pitanje čije interese određene partije zapravo zastupaju – interese sopstvenih građana ili tuđe, pa čak i kriminalne.

- Crna Gora je, nažalost, teritorijalno bila pogodna za mnoge kriminalne aktivnosti. U zemlji djeluje određeni narko-klanovi koji ugrožavaju bezbjednost svih građana regiona. Nije slučajno što je Crna Gora bila označena kao središte određenih kriminalnih aktivnosti; pojedini klanovi su poznati u cijeloj Evropi, a CIA ih je nazvala "narko-kartelom". To govori o ozbiljnoj strukturi koja može ugroziti funkcionisanje države i šireg regiona. Uticaji se, nažalost, osjećaju i u Srbiji. Rješavanje ovih problema ne može se ograničiti samo na Crnu Goru – potrebna je saradnja svih zemalja u okruženju da bi se spriječilo širenje takvih pojava - jasan je Bjegović.

Osvrnuo se i na ranije najave Velike Britanije koja je imala za cilj smještanje migranata na prostoru Zapadnog Balkana, te podsjetio da je migraciona politka Evropske unije donijela brojne bezbjednosne probleme.

- Prethodna administracija SAD-a zalagala se za preseljenje stanovništva sa Bliskog istoka u Evropu zbog ratnih dešavanja, ali među migrantima su se, nažalost, našli i pripadnici terorističkih organizacija. Evropa se sada suočava s ozbiljnim problemima, jer se iz te populacije dogodio veliki broj terorističkih napada. U BiH mnogi od tih ljudi našli su utočište, što predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik. Sistem često ni sam ne zna gdje se ti pojedinci nalaze, a neki su čak dobili i legalna dokumenta. Loša ili namjerna politika pojedinih bošnjačkih struktura omogućila je takvim ljudima da dobiju utočište - jasan je Bjegović.

Podsjeća da se sada prema pojedinim informacijama vodi razgovor između Velike Britanije i kosovske administracije, u kojem Aljbin Kurti navodno predlaže da se dio tih pripadnika preseli na Kosovo i Metohiju.

- To izaziva zabrinutost – kako je moguće da neko želi da na naš prostor dovede ljude krvavih ruku, s ekstremnim vjerskim opredjeljenjima, koji hrišćane smatraju neprijateljima? O tome bi morale da vode računa i velike sile – Velika Britanija, Njemačka, Francuska. Zar nisu i njihove porodice ugrožene? Treba podsjetiti da su napade na Svjetski trgovinski centar izveli pripadnici terorističkih ćelija koje su djelovale i sa prostora BiH. Svi moramo razmišljati o tome kako da osiguramo bezbjednost i mir, jer želimo normalan i siguran život. Ako mi to ne učinimo, ko će? - upitao je Bjegović.

Kada su u pitanju dešavanja u Sloveniji i ubistvo koje se desilo, Bjegović ističe da je riječ o izolovanom slučaju.

- Nije bilo organizovanog napada na građane Slovenije, ali je za svaku pohvalu reakcija odgovornih ministara koji su podnijeli ostavke zbog ugrožavanja života svojih građana. Nisam siguran da bi se to desilo kod nas. Slovenija se pokazala kao ozbiljna i odgovorna država, spremna da preuzme odgovornost, iako nije direktno kriva. Nažalost, naš region je još od devedesetih godina ugrožen. Srpski narod je bio najviše stradao i nepravedno najviše osuđivan - zaključio je Bjegović.

Izvještaj Savjetu bezbjednosti: Dejtonski sporazum mora biti doslovno sproveden