Bećirović prekraja prošlost BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović iskoristio je svoj boravak u Vašingtonu da bi i ovog puta iznio mnoštvo neistina o BiH, a za blaćenje Srba ovog puta je iskoristio Sarajevsku hagadu.

Bećirović je u govoru na Kapitol Hilu, u sklopu obilježavanja početka praznika Pesah rekao da je Sarajevska hagada preživjela inkviziciju i nacizam, te "velikosrpsku opsadu Sarajeva".

- Hagada je preživjela Drugi svjetski rat, kada su je bosanski muslimani, rizikujući vlastite živote, sačuvali od nacista. Preživjela je velikosrpsku opsadu Sarajeva 1990-ih godina, kada su je spasili hrabri radnici Zemaljskog muzeja BiH, dok je grad bio pod granatama - naglasio je Bećirović. Rekao je i da se u Sarajevu, na malom prostoru nalaze džamije, crkve i sinagoge.

Bećirović je rekao da "neki zlonamjerni političari i lobisti pokušavaju da plasiraju lažnu tezu o sukobu civilizacija u BiH".

- To je notorna neistina. Različitost je naše bogatstvo - naveo je Bećirović koji je potom nastavio političi neprimjeren govor koji sa hagadom nema nikakve veze. Tako je istakao da se "30 godina nakon agresije na BiH i počinjenog genocida nad Bošnjacima, ponovo suočavamo sa zločinačkom propagandom".

- Poseban cilj brutalne propagande 1990-ih godina bio je da se Bošnjaci demonizuju i kompromituju u očima SAD i Zapada. Ne zaboravimo, upravo je zastrašujuća politička i medijska kampanja bila uvod u jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - genocid nad Bošnjacima. Ovaj opasni cilj diskreditovanja Bošnjaka ponovo je aktiviran. Nažalost, ponovo smo svjedoci monstruozne propagande protiv BiH, države koja je pouzdan dio Globalne antiterorističke koalicije - istakao je Bećirović.

Hagada i NATO

Kakve veze Sarajevska hagada ima sa NATO savezom i eventualnim ulaskom BiH u NATO, nije poznato, ali je Bećirović ovom prilikom govorio i o tome.

- Mi budućnost vidimo u evroatlantskoj porodici država. Ulazak BiH u NATO je ulaganje u kolektivnu sigurnost, a ne samo naš nacionalni interes. Stabilna BiH i jugoistok Evrope znače sigurniji evroatlantski svijet - zaključio je Bećirović.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da Bećirović i ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković, koji je takođe bio na ovom događaju, samo urušavaju BiH u koju se "kunu” pričajući pogrdno o Srbima po svijetu. Minić je ocijenio da njihova priča ničemu ne doprinosi već da urušava državnu zajednicu BiH, kao i da je to njihova reakcija uslijedila nakon uspješne posjete Vašingtonu srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

- Istorijski revizionizam i revanšizam koji dolaze iz političkog Sarajeva situaciju u BiH konstantno vraćaju nazad u tamu. Tumačenja istorijskih događaja iz Drugog svjetskog rata, koja se mogu čuti iz Sarajeva, predstavljaju pokušaj revizije činjenica - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

Budimir upozorava da su takve izjave neprihvatljive jer predstavljaju relativizovanje stradanja srpskog i jevrejskog naroda koji su bili žrtve genocida i masovnih zločina tokom Drugog svjetskog rata. Prema njegovim riječima, trebalo bi imati bar malo pristojnosti prema tim žrtvama ako se zna da su najveći koncentracioni logori, a i genocid koji se vršio po selima i drugim naseljima, desio upravo na područjima današnje BiH. Smatra da ovakav način falsifikovanja istorije doprinosi daljem razdvajanju naroda u BiH.

Šta kaže struka

Sociolog Vladimir Vasić, koji je stručni saradnik za materijalne resurse Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za "Glas Srpske" kaže da su ovakvi istupi postali redovni.

- Takva izjava predstavlja školski primjer političkog prisvajanja istorije i njenog pretvaranja u sredstvo ideološke mobilizacije. Kada se pojedinačni čin hrabrosti i profesionalne odgovornosti pretvori u kolektivnu zaslugu jedne zajednice, to više nije interpretacija – to je konstrukcija - ocijenio je Vasić.

Podvukao je da takva konstrukcija nije bezazlena.

- Ona svjesno briše ulogu drugih aktera, pojednostavljuje složenu prošlost i nameće crno-bijelu sliku u kojoj jedni uvijek spasavaju, a drugi su implicitno označeni kao prijetnja. To je opasan obrazac koji dugoročno produbljuje nepovjerenje i onemogućava bilo kakav ozbiljan dijalog o zajedničkoj istoriji - naglasio je Vasić.

Umjesto činjenica, smatra, nudi se politički koristan mit.

- Umjesto naučne preciznosti, dobijamo retoriku koja služi dnevnoj politici. A kada politika počne da uređuje prošlost, onda istina neizbježno postaje kolateralna šteta. Dakle, stiče se utisak da pojedini čelnici bošnjačkog političkog safa koriste svaku priliku za interpretaciju istorije na njima poznat način, a sa ciljem, podrazumijeva se, diskreditacije srpskog naroda i predstavljanja istog kao najogavnijeg mogućeg - zaključio je Vasić.

Pravnik Ognjen Tadić za "Glas" je istakao da, slušajući izvještaje o tome šta je Bećirović u Vašingtonu govorio o Sarajevu, džamijama, sinagogama i crkvama, ne može, a da se ne sjeti svoje službene posjete Teheranu.

- Isto sam tada slušao od tadašnjeg predsjednika Skupštine Irana Alija Laridžanija. I on mi je pričao o tome kako u Teheranu uz hiljade džamija ima i pokoja pravoslavna crkva i sinagoga – istakao je Tadić.

Povodom toga da će Bećirović govoriti o Sarajevskoj hagadi oglasili su se prije par dana i iz Zemaljskog muzej rekavši da su o tome upoznati putem medija te da muzej nije uključen u organizaciju događaja, iako je riječ o predmetu koji je u njihovom vlasništvu.

- Organizatori navedenog predstavljanja od Zemaljskog muzeja BiH nisu tražili da im se dostave informacije, fotografije ili bilo koji producirani materijal na temu Sarajevske hagade - istakli su.

Kazali su i da su "ipak uvjereni da će Konaković i Bećirović iskoristiti navedenu priliku da predstavnike američke administracije upoznaju sa razlozima, kao i njihovim ličnim i institucionalnim, 'nadasve uspješnim' naporima da se 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, riješi pitanje finansiranja Zemaljskog muzeja BiH".

Muzejska biblioteka u Zemaljskom muzeju sačuvana je tokom Drugog svjetskog rata od uništenja zahvaljujući direktoru muzeja Jozi Petroviću. Hagada je 1943. godine pohranjena u trezor Zemaljske banke i zaslugom Derviša M. Korkuta koji je najvrjednije stvari iz muzeja ostavio kamuflirane među desetine hiljada komada svezaka, dok je knjižni fond sakrio u podrum. U proteklom ratu hagada je većinu vremena čuvana u sefu Centralne banke.

Šta je Sarajevska hagada

Sarajevska hagada je jevrejski rukopisni oslikani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Važi za jednu najljepših knjiga ove vrste, a u posjedu Zemaljskog muzeja je od 1894. godine. Prije toga pripadala je sarajevskoj jevrejskoj porodici Koen.

Pretpostavlja se da je nastala oko 1350. godine u Barseloni, koja je tada bila u sastavu Aragona, a iz Španije je iznesena još u 15. vijeku, piše Glas Srpske.