Zelenski: Spreman sam na izbore, ali samo pod ovim uslovom

Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji o pritiscima iz Vašingtona nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je poručio da bi Kijev trebalo da "požuri" sa postizanjem dogovora, Zelenski je priznao da osjeća "mali" pritisak, ali je naglasio da Ukrajina ne može da "pobjegne sa sopstvene teritorije sa stotinama hiljada ljudi", prenosi Gardijan.

Zelenski je izjavio da SAD često postavljaju pitanje o ustupcima koje bi Ukrajina mogla da učini, ali isto ne traže od Rusije.

"Ne čujemo kompromise sa ruske strane. Želimo da i od njih čujemo nešto", rekao je Zelenski, ponovivši da će organizovati izbore ako Sjedinjene Američke Države obezbijede privremeni prekid vatre.

U šali je dodao da bi i Rusija mogla da ponudi prekid vatre ukoliko raspiše izbore, navodi Gardijan.

Jaki ruski napadi

Zelenski je dodao da je Ukrajina samo u januaru odbila oko 6.000 napada dronovima, uključujući iranske "šahed" letjelice, više od 150 ruskih raketa i preko 5.000 navođenih bombi, upozoravajući na razorne posljedice po energetsku infrastrukturu.

"Zamislite to iznad svog grada – razrušene ulice, uništene kuće, škole pod zemljom. I tako je svakog mjeseca. To je svakodnevica u Ukrajini zbog Rusije", rekao je on, ukazujući i na težak udar na energetsku infrastrukturu zemlje.

Govoreći o predstojećim razgovorima u Ženevi, upozorio je da bi podjela Ukrajine bila "iluzija" koja ne bi spriječila novi rat, povlačeći paralelu sa Minhenskim sporazumom iz 1938. godine.

"Evropa mora da bude aktivnije uključena u pregovore"

On je ocijenio da Evropa mora da bude aktivnije uključena u pregovore i pojača sopstvene odbrambene kapacitete.

Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna za "dogovor koji donosi stvarni mir Ukrajini i Evropi", ali uz čvrste bezbjednosne garancije.

Istakao je da ukrajinska vojska predstavlja "najjaču armiju u Evropi" i ocijenio da nije mudro držati je van NATO.

Prema njegovim riječima, ruske snage trenutno gube 156 vojnika po svakom kilometru osvojene teritorije, dok su u decembru i januaru, kako tvrdi, pretrpjele između 30.000 i 35.000 poginulih i teško ranjenih mjesečno.

Zelenski je dodao da je jedinstvo Zapada "najbolji presretač" ruskih planova i zahvalio brojnim saveznicima na podršci, među kojima su Njemačka, Danska, Češka, nordijske zemlje, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Italija, Poljska, SAD, Kanada, Turska i Japan, optužujući istovremeno Severnu Koreju i pojedine kineske kompanije da pomažu rusku ratnu mašineriju.

Predsjednik Ukrajine izjavio je da obim ruskih napada pokazuje razmjere izazova sa kojima se njegova zemlja suočava, i pozvao je saveznike na snažniju i bržu podršku, upozoravajući da se bezbednosni rizici produbljuju sa nastavkom rata.

Zelenski je poručio liderima da se zapitaju da li su spremni ne samo za izazove "ruske agresije i modernog ratovanja, već i za stalne napore da se svijet ubedi da podrži odbranu sopstvene zemlje svakog dana".

Govoreći o razvoju bespilotnih letjelica tipa "šahed", Zelenski je upozorio da se tehnologija i taktike mijenjaju i unapređuju i da što rat duže traje, posljedice postaju opasnije.

"Svako ko traži sigurnost i mir mora da shvati da je svaki dan važan", poručio je Zelenski, izrazivši frustraciju zbog sporog isporučivanja pojedinih sistema protivvazdušne odbrane.