Uspon Mojtabe Hamneija mijenja Iran

Iransko vođstvo suočava se s najvećom egzistencijalnom krizom od Iranske revolucije 1979. godine, dok se američko-izraelski rat protiv zemlje pojačava.

Na vlasti od 1989. godine, ubistvo 86-godišnjeg vrhovnog vođe Alija Hamneija u zajedničkom američko-izraelskom vazdušnom napadu označilo je prekretnicu, prisiljavajući režim da odabere novog vođu usred sve šireg sukoba.

U nedjelju je Skupština stručnjaka od 88 članova objavila da je odabrala 56-godišnjeg Mojtabu Hamneija, drugog najstarijeg sina pokojnog Alija Hamneija, za očevu zamjenu.

Izborom jednog Hamneija za nasljednika drugog, Islamska Republika projektuje kontinuitet, jača svoj autoritet i predstavlja političku stabilnost suočenu s vanjskom vojnom agresijom.

Tiha, ali moćna figura

Američko-izraelski rat pokrenut protiv Irana 28. februara doveo je do toga da Teheran uzvrati napadima na Izrael, američke baze u regiji i zalivske države, što je izazvalo šokove na globalnim energetskim tržištima.

Rat je dodatno zakomplikovan pridruživanjem iranskih saveznika borbi, pri čemu Hezbolah u Libanu pokreće prekogranične napade na izraelske snage i milicije u Iraku povezane s Iranom koje ciljaju američke vojne položaje, dodatno regionalizujući sukob.

Izrael i američka administracija pod Donaldom Trampom ciljali su najviše iransko vođstvo, uključujući Vrhovnog vođu, kako bi pojačali pritisak na režim. Međutim, do sada se nije urušio, što pokazuje da iranski sistem može izdržati teške šokove.

Sada, s Mojtabom Hamneijem postavljenim za novog Vrhovnog vođu, očekuje se da će iranski politički establišment brzo djelovati kako bi projektovao jedinstvo protiv vanjskih prijetnji i izbjegao potencijalne nemire. Ali ostaje za vidjeti kakav će Iran izaći iz rata pod njegovim vođstvom, ako politički sistem preživi.

Prije nego što je imenovan, Tramp je potencijalno imenovanje Mojtabe Hamneija nazvao "neprihvatljivim" i rekao da i sam mora biti uključen u odabir sljedećeg iranskog vođe. Kasnije je upozorio da svako ko bude izabran bez odobrenja SAD-a "neće dugo trajati".

Izrael je, u međuvremenu, već prijetio da će ciljati na Hamneijevog nasljednika čak i prije nedavne iranske objave.

Uspon Mojtabe Hamneija kao vrhovnog vođe ne dolazi samo usred vanjskih prijetnji, već i usred neizvjesnosti oko njegovog stila vođenja.

Mojtaba je dugo bio tiha, ali moćna figura u iranskom političkom reljefu, a njegov uspon na vlast dogodio se uprkos službenom stavu režima protiv nasljedne vladavine.

Navodno je izgradio uticaj iza kulisa, radeći u kancelariji svog oca i jačajući veze s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC) i snagama Basija, a ne kroz formalne vladine uloge. Kritičari ga povezuju s miješanjem u izbore i oštrim obračunom s neistomišljenicima, poput onog tokom spornih predsjedničkih izbora 2009. godine.

Reza H. Akbari, vodilac programa za Bliski istok i sjevernu Afriku u Institutu za izvještavanje o ratu i miru, rekao je za "The New Arab" da su Mojtabine veze uglavnom s vršnjacima "iz iste generacije", koji su se "zajedno uzdigli unutar sistema, dijele mreže i interakcije te se politički slažu, uključujući i oko sigurnosnih izgleda zemlje".

S obzirom na njegove duboke veze s IRGC-om, očekuje se da će iransko vođstvo pod Mojtabom Hamneijem obnoviti tvrdokorni i prkosni stav usred rata.

IRGC u centru pažnje

Ali Alfoneh, viši saradnik Instituta arapskih zalivskih država, rekao je za "TNA" da će IRGC takođe imati koristi "od činjenice da introvertni Mojtaba Hamnei ima malo pravih saveznika unutar režima i stoga bi uveliko zavisio o podršci IRGC-a za svoju vladavinu."

Budući da iranski vrhovni vođa tradicionalno ima duboke veze s IRGC-om, taj će se odnos vjerovatno ojačati, čineći IRGC ključnim izvorom Mojtabinog političkog uticaja, čak i pod ekstremnim pritiskom američkih i izraelskih vazdušnih napada.

Iranski tvrdokorni stav odrazio se i na unutrašnje političke napetosti koje su se pojavile tokom prve sedmice sukoba.

Dana 7. marta, iranski predsjednik Masud Pezeškian, dio Privremenog savjeta vođstva nakon smrti Alija Hamneija, najavio je da će iranske snage zaustaviti napade na susjedne zemlje i odgovoriti samo na napade s njihovih teritorija.

Ispričao se pogođenim zalovskim državama, okrivljavajući neorganizovanost u oružanim snagama nakon ubistava viših zapovjednika i vrhovnog vođe. Tvrdolinijaši su brzo odbacili te primjedbe.

Predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf upozorio je na X-u da "sve dok su američke baze u regiji, zemlje neće uživati ​​u miru". Pezeškian je kasnije povukao svoje izvinjenje, a napadi su se nastavili.

Znakovi dominacije tvrdolinijaša u Iranu mogu se vidjeti i na prvoj liniji fronta i u političkom odlučivanju.

Imenovanje novog vođe ključno za održavanje kohezije elite

U vojnom kontekstu, Iran usvaja decentralizovanu asimetričnu strategiju protiv SAD-a i Izraela, utjelovljenu u doktrini "decentralizovane mozaik odbrane" koja osnažuje regionalne zapovjednike da djeluju nezavisno ako centralne komunikacije zakažu, a istovremeno jača tvrdolinijaški stav protiv strane agresije.

"Cilj je dvostruk", rekao je za "TNA" Arman Mahmudian, istraživački saradnik na Institutu za globalnu i nacionalnu sigurnost Univerziteta Južne Floride. "Prvo, nanijeti bol i ekonomski pritisak SAD-u, njegovim saveznicima i ostatku svijeta", i drugo, "iscrpiti američke zalihe municije", budući da mnoge arapske države koriste isti sistem Patriot kao i SAD.

U međuvremenu, u političkom kontekstu, imenovanje novog vrhovnog vođe ključno je i za održavanje kohezije elite i za rekalibraciju unutrašnje moći nakon udarnih valova rata, kako bi se osigurao kontinuitet sistema koji je Ali Khamenei izgradio tokom 36 godina svoje vladavine.

Skupština stručnjaka koja je izabrala Mojtabu bira se narodnim glasanjem, iako kandidate provjerava Savjet čuvara. Na posljednjim izborima za to tijelo 2024. dominirali su tvrdokorni konzervativci, što signalizira dalju konsolidaciju njihove moći.

Erik Lob, docent političkih nauka na Međunarodnom unvierzitetu Florida, rekao je za "TNA" da je sastav institucija poput parlamenta i Skupštine stručnjaka namjerno prepun tvrdokornih konzervativaca, što odražava Ali Khameneijevu svijest o njegovim poodmaklim godinama, slabljenju zdravlja ili potencijalnim prijetnjama njegovom životu.

"Način na koji je institucionalni pejzaž trenutno konfigurisan naginje u korist tvrdokornih konzervativaca - onih koji se protive domaćim otvaranjima za aktiviste i političkim, ekonomskim i društvenim promjenama, a koji nisu skloni američkim, zapadnim ili izraelskim interesima", rekao je.

Iako političke frakcije - uglavnom podijeljene između principalista i reformista - mogu privremeno ublažiti rivalstva tokom rata, Sina Azodi, direktorica Programa za bliskoistočne studije na Univerzitetu Džordž Vašington, rekla je za "TNA" da će se konkurencija vjerovatno uskoro povećati.

Čak i nakon što se izabere novi vrhovni vođa, on je još uvijek nov u toj ulozi i, "budući da je, na neki način, socijalizovan na toj poziciji", frakcije - uključujući IRGC - nastaviće se takmičiti za proširenje svog uticaja na njega.

Među ostalim političkim osobama koje bi mogle steći uticaj tokom ovog rata su bivši članovi IRGC-a Galibaf i Ahmad Vahidi, novi zapovjednik IRGC-a, te Ali Larijani. Potonji se, posebno, smatra jednom od najmoćnijih izvršnih figura Islamske Republike, obnašajući dužnost sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne sigurnosti i proširujući svoj uticaj iza kulisa.

Ako Islamska Republika pod Mojtabom Khamenijem preživi rat, kako će Iran izgledati ostaje neizvjesno.

Iran oslabljen u posljednje dvije godine

U posljednje dvije godine Iran je regionalno oslabljen. Njegov glavni posrednik, Hezbolah, bio je teško oslabljen nakon rata s Izraelom u Libanu. Sirija, u međuvremenu, više nije pod njegovim uticajem nakon pada režima Bašara Al-Asada.

Sam Iran je oslabljen nakon dvanaestodnevnog rata sa SAD-om i Izraelom u junu, a iznutra se suočava s višeslojnom krizom koja uključuje ekonomsku nestabilnost, nestašicu energije i ekološke izazove. Nedavno je izgubio još više legitimnosti među velikim dijelovima svog stanovništva nakon jednog od najkrvavijih gušenja protesta u januaru.

Nije jasno kakva bi mogla biti Mojtabina domaća politika, ali iznutra se očekuje da će njegovo imenovanje učvrstiti moć i uspostaviti kontrolu nad sistemom.

Akbari je objasnio da bi Mojtaba Khamenei mogao osigurati podršku i voditi frakciju mlađih oficira IRGC-a, ali bi se teško snašao u dobijanju podrške naroda unutar zemlje, navodi "TheNewArab".

"Vjerovatno bi mogao održati bazu režima, ali neće je moći proširiti unutar društva", rekao je.

Izvana, novo vođstvo moglo bi nastaviti naslijeđe Alija Hamneija zauzimanjem konfrontacionog stava protiv Izraela i SAD-a.

Ako trenutni politički sistem preživi rat, analitičari očekuju da bi se Iran mogao kretati prema učvršćenoj sigurnosnoj državi, s daljom konsolidacijom sigurnosnih institucija gdje tvrdokorne frakcije učvršćuju svoju moć i dodatno sužavaju politički prostor.

"Sve zavisi o tome kako će se sukob završiti i hoće li ga islamska teokratija preživjeti", rekla je za "TNA" Trita Parsi, koosnivačica i izvršna potpredsjednica Kuinsi Instituta.

Dodala je:

"Najveća je vjerovatnoća da će tvrdokorne frakcije rasti u uticaju i da će se politički prostor u Iranu dodatno suziti", prenose Nezavisne.