"Tajni" sastanak EU i Talibana u Briselu

Pojedinosti i lokacija sastanka nisu objavljeni, a susret je izazvao oštre kritike progresivnih poslanika i organizacija civilnog društva zbog saradnje s autoritarnim režimom koji sistemski krši ljudska prava, piše "Euronjuz".

Sastankom, koji je održan izvan zvaničnih prostorija Evropske komisije, kopredsjedavala je Švedska, jedna od zemalja s najvećom avganistanskom populacijom po stanovniku. Naglašeno je da je susret bio isključivo tehničke prirode jer Evropska unija ne priznaje talibansku vlast koja je preuzela kontrolu nad Avganistanom 2021. godine.

Deportacije kriminalaca kao prioritet

Prema izjavi portparola Komisije, rasprave su bile usmjerene na povratak avganistanskih migranata bez regulisanog statusa "koji su počinili teška krivična djela ili predstavljaju bezbjednosnu prijetnju". Evropske zemlje često ne mogu vratiti te osobe jer ih avganistanske vlasti odbijaju primiti.

"Apsolutno je neophodno deportovati te kriminalce, no danas je to nemoguće. Oni odbijaju saradnju i ne žele se vratiti", izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forsel lokalnim medijima.

Objasnio je da samo u Švedskoj oko 200 avganistanskih državljana čeka deportaciju nakon što su osuđeni za teška krivična djela, poput teškog silovanja i trgovine drogom.

Suočen s kritikama, Forsel je ustvrdio da njegova vlada u određenim situacijama mora pregovarati i s diktaturama kako bi "zaštitila švedske interese".

Stopa povratka svega dva posto

Komisija nema objedinjene podatke o tome koliko se avganistanskih državljana u cijeloj Evropi smatra odgovornim za teška krivična djela ili bezbjednosnom prijetnjom. Međutim, u pozivnici talibanima, u koju je "Euronjuz" imao uvid, spominje se samo povratak "avganistanskih državljana bez prava na boravak u EU", bez navođenja krivične komponente. Izvršno tijelo EU nije potvrdilo autentičnost tog dokumenta.

Razgovori s talibanima dio su šire strategije EU za povećanje stope povratka neregularnih migranata, koja trenutno iznosi 29 posto i godinama se gotovo ne mijenja.

Deportacije su se pokazale posebno teškima u slučaju Avganistanaca, koji su bili među vodećim nacionalnostima kojima su izdani nalozi za povratak 2025. godine.

Prema podacima Eurostata, od 14.270 afganistanskih državljana kojima je u prvih devet mjeseci prošle godine naređeno da napuste EU, vraćeno ih je samo 340, što je stopa povratka od samo dva posto.

Istovremeno se dolasci u Evropu nastavljaju. U prva četiri mjeseca 2026. godine više od 3300 Avganistanaca neregularno je prešlo granice EU, uglavnom istočnomediteranskom rutom, dok je 2025. godine više od 63.000 avganistanskih državljana zatražilo azil u Uniji, što čini 10 posto ukupnog broja tražilaca.

To je tek dio avganistanske dijaspore koja je napustila zemlju nakon talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine. Procjenjuje se da više od 90 posto raseljenih Avganistanaca živi u susjednim zemljama, prvenstveno Iranu i Pakistanu.