Tajni pregovori Vašingtona i Moskve: Razgovaraju o preuzimanju gasovoda Sjeverni tok

Visoki ruski i američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti da američki investitor preuzme udio u gasovodima Sjeverni tok, kojima je ruski gas stizao u Njemačku prije početka rata u Ukrajini, objavio je „Rojters“, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa razgovorima.

U pregovorima su učestvovali Kiril Dmitrijev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

Kušner, koji pokušava da posreduje u postizanju primirja između Rusije i Ukrajine, smatra da bi poslovni sporazumi mogli da budu važan dio obnove mira. Takav dogovor otvorio bi američkim investitorima mogućnost zarade od isporuke energenata Evropi ukoliko rat bude okončan.

Dmitrijev i Kušner sastajali su se posljednjih sedmica u Moskvi i Njujorku. Iako nije poznato koliko su detaljno razgovarali o Sjevernom toku, dva izvora potvrdila su da je ta tema i dalje predmet razmatranja.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da bi Rusija o eventualnom sporazumu morala da pregovara sa Američkom korporacijom za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) i Ministarstvom finansija SAD.

- Posao mora donijeti direktnu korist američkim poreskim obveznicima i kompanijama - naveo je zvaničnik, dodajući da o Sjevernom toku u posljednje vrijeme nije bilo razgovora.

S druge strane, Dmitrijev se otvoreno zalaže za obnovu prodaje ruskog gasa Njemačkoj. Prošlog mjeseca sastao se sa predstavnicima američkih ministarstava energetike i finansija, sa kojima je razgovarao o mogućim zajedničkim energetskim inicijativama.

Ipak, nije jasno koliko je Vašington zaista zainteresovan za obnovu isporuka ruskog gasa najvećem evropskom potrošaču energije. Jedan američki zvaničnik ocijenio je da je takav dogovor malo vjerovatan zbog brojnih prepreka.

Gasovodi Sjeverni tok nalaze se pod sankcijama SAD i Evropske unije, što bi njihovo ponovno stavljanje u funkciju učinilo pravno i politički složenim procesom.

Iz Auto-moto saveza upozoravaju na oprez zbog jutarnje magle i vlažnih puteva

Tramp bi mogao da ukine ili ublaži američke sankcije, ali bi mu takav potez bio znatno teži ukoliko demokrate na predstojećim novembarskim izborima osvoje kontrolu nad Kongresom.

Dodatnu prepreku predstavlja protivljenje Njemačke i drugih evropskih država, koje izdvajaju milijarde evra za naoružavanje i jačanje odbrambenih kapaciteta zbog bezbjednosne prijetnje koju vide u Rusiji.

Portparolka njemačkog Ministarstva privrede i energetike istakla je da su Sjeverni tok i ruski gas obuhvaćeni sankcijama, te da je Njemačka u međuvremenu obezbijedila alternativne izvore snabdijevanja. Za eventualno ponovno pokretanje gasovoda bila bi potrebna saglasnost vlade, a Berlin tome nije naklonjen.

Prije rata u Ukrajini Njemačka je više od polovine potrebnog gasa nabavljala iz Rusije, između ostalog putem dva gasovoda Sjeverni tok. Isporuke su obustavljene nakon što je Moskva drastično smanjila dotok gasa u Evropu, dok su u septembru 2022. godine dijelovi gasovoda oštećeni u eksplozijama koje su istraživane kao sabotaža. Za taj napad niko nije pravosnažno odgovarao.

Razgovori Moskve i Vašingtona vode se u vrijeme dubokog nepovjerenja evropskih država prema ruskim namjerama. Pet evropskih obavještajnih službi ranije ove godine izjavilo je za „Rojters“ da Rusija, prema njihovim procjenama, ne želi brz završetak rata, već razgovore sa Amerikancima koristi i za otvaranje mogućnosti za unosne poslovne aranžmane.

Odnosi Moskve i Berlina, jednog od najvažnijih vojnih oslonaca Ukrajine, pali su na najniži nivo. Njemačka optužuje Rusiju za organizovane hibridne napade, dok dio njemačkih poslanika upozorava da bi obnova energetske saradnje ojačala Kremlj dok rat u Ukrajini još traje.

- Ovo bi mogao da bude prljav posao koji će Evropu skupo koštati. Amerikanci i Rusi će podijeliti zaradu - rekao je njemački poslanik Mihael Kelner, koji je obavljao funkciju u oblasti energetske politike nakon početka rata.

Njemačka vladajuća koalicija protivi se ponovnom pokretanju gasovoda, dok Alternativa za Njemačku (AfD) traži obnovu isporuka ruskog gasa. Prema navodima izvora upoznatog sa planovima, Dmitrijev bi početkom naredne godine trebalo da se sastane sa rukovodstvom AfD-a kako bi razgovarali o povratku ruskog gasa na njemačko tržište.

Posebno se protive Poljska i baltičke zemlje, koje Rusiju smatraju neposrednom bezbjednosnom prijetnjom. Prema izvoru upoznatom sa stavom Varšave, poljski politički vrh pažljivo prati pregovore i oštro se protivi eventualnom dogovoru.

Eventualna prodaja udjela u gasovodima američkom investitoru suočila bi se i sa složenim vlasničkim odnosima.

Ruski državni energetski gigant „Gasprom“ posjeduje 51 odsto udjela, dok 31 odsto pripada dvjema njemačkim kompanijama. Preostali dio nalazi se u vlasništvu francuske i holandske kompanije.

Prema navodima jednog izvora, njemački akcionari žele da zadrže svoje udjele kako bi očuvali uticaj Berlina u slučaju da „Gasprom“ odluči da proda svoj dio vlasništva.

Nekoliko dana nakon sastanaka u Moskvi, Kušner je u Kijevu izjavio da je sa evropskim sagovornicima razgovarao o uticaju rata na rast cijena energije. Zalagao se za takozvane „sporazume o prosperitetu“, koji bi podstakli mir i političkim liderima dali razlog za optimizam.

Ipak, eventualni dogovor o Sjevernom toku mogao bi dodatno da podijeli Njemačku i Evropsku uniju, posebno zbog suprotstavljenih stavova o bezbjednosnim posljedicama obnove saradnje sa Moskvom.

Razgovori Kušnera i Dmitrijeva ne odnose se samo na gasovode. Dva izvora upoznata sa pregovorima potvrdila su „Rojtersu“ da se istovremeno razmatra i prodaja imovine ruske naftne kompanije „Lukoil“ u Evropi i drugim dijelovima svijeta, uključujući rafinerije i benzinske stanice.

Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Kušner sa DFC-om dogovorili značajnu uplatu unaprijed i model prema kojem bi dio dobiti neposredno pripadao Sjedinjenim Državama.

- Kada je riječ o 'Lukoilu', Stiv Vitkof i Džared Kušner dogovorili su sa DFC-om značajnu uplatu unaprijed i dio dobiti koji ide direktno Sjedinjenim Državama - rekao je zvaničnik.

Eventualni sporazumi o Sjevernom toku i imovini „Lukoila“ mogli bi da pokažu u kojoj mjeri Vašington namjerava da ekonomske interese uključi u pregovore o okončanju rata. Istovremeno, oni otvaraju pitanje da li bi poslovna saradnja Moskve i Vašingtona doprinijela stabilizaciji odnosa ili produbila podjele među evropskim saveznicima SAD.