Posebne stavove ima o piluli za abortus i deportacijama: Ko je nova Trampova portparolka

Pravničko obrazovanje, rad u konzervativnim organizacijama, angažman u Trampovoj medijskoj kompaniji i otvorena podrška politici deportacija čine je jednom od zanimljivijih novih figura u američkom političkom vrhu.

Zaharija nije karijeru gradila samo u državnim institucijama. Radila je u pravnim i političkim krugovima, pojavljivala se na televizijama i bila uključena u konzervativne inicijative.

Prije dolaska na novu funkciju radila je kao viša savjetnica za komunikacije u kompaniji Tramp Media end Tehnolodži Grup, koja upravlja društvenom mrežom Trut.

Tramp ju je prilikom imenovanja opisao kao lojalnu i izuzetno sposobnu podržavateljku, naglašavajući njenu dugogodišnju pripadnost pokretu MAGA.

Podrška Trampu i politici deportacija

Jedan od najjasnijih pokazatelja njenih političkih stavova jeste podrška američkim službama za kontrolu imigracije (ICE).

U javnom nastupu na CNN-u u aprilu 2026. godine, Zaharija je izjavila da je velika pristalica službe ICE i Granične patrole SAD. Pohvalila je i rad Toma Homana, Trampovog zvaničnika zaduženog za pitanja granice.

Tom prilikom poručila je da će nastaviti da podržava predsjednika i administraciju u njihovim naporima, uz naglašavanje podrške pripadnicima ICE-a.

Ovaj stav je politički značajan jer je imigraciona politika jedna od najspornijih tema u SAD.

Dok pristalice strožih kontrola granica smatraju da su takve mjere neophodne za sprovođenje zakona, kritičari ukazuju na posljedice deportacija po porodice migranata i na postupanje imigracionih službi.

Zaharija je svojim javnim izjavama jasno pokazala na kojoj se strani te rasprave nalazi.

Od konzervativnih organizacija do Trampove medijske kompanije

Zaharija je diplomirala na Univerzitetu Peperdin, gdje je završila osnovne studije i pravo. Njeno ime nalazi se i na spisku članova Savjeta dekana pravnog fakulteta tog univerziteta.

Tokom karijere bila je povezana sa organizacijom Fiks Kalifornija, koja promoviše konzervativne političke ciljeve i reforme u Kaliforniji.

U profesionalnoj biografiji navodi se i iskustvo rada u Kini, gdje je bila angažovana u pravnom sektoru.

Radila je i kao politička komentatorka, pojavljujući se na televizijama Foks Njuz, Njuzmaks i CNN, gdje je branila konzervativne stavove i politiku Trampove administracije.

Njen prelazak u Tramp Media end Tehnolodži Grup dodatno je povezao njenu profesionalnu karijeru sa predsjednikovim medijskim projektom.

Kratak boravak u Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti

Zaharija je 2026. godine radila i kao portparolka Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD, u periodu kada je na čelu tog resora bila Kristi Noem.

Na toj funkciji zadržala se kratko. U javnom nastupu na CNN-u u aprilu objasnila je da je odlučila da se vrati medijskom radu jer joj je teško padalo odvajanje od djece i porodice.

Tada je navela da želi da nastavi da podržava predsjednikovu agendu i imigracione službe izvan državne administracije.

Njen povratak u privatni sektor, a potom izbor za portparolku Bijele kuće, pokazuje koliko se u Trampovom političkom okruženju prepliću mediji, politički aktivizam i rad u državnim institucijama.

Zašto bi mogla da izazove oštre reakcije kao portparolka Bijele kuće

Zaharija preuzima funkciju u administraciji koja ima izrazito konfliktan odnos sa dijelom američkih medija.

Njena prethodna uloga političke komentatorke znači da u novu poziciju ne dolazi kao neutralna službenica bez javno izraženih političkih stavova.

Pilulu za abortus povezivala sa nacističkim gasom

Jedna od njenih najkontroverznijih objava odnosila se na mifepriston, lijek koji se koristi za medikamentozni abortus.

Zaharija je u objavi na društvenoj mreži Iks iz novembra 2025. godine tvrdila da je ovaj lijek povezan sa proizvođačem smrtonosnog gasa Zyklon B, koji su nacisti koristili u logorima smrti.

Njena objava izazvala je pažnju zbog povezivanja lijeka za abortus sa jednim od najmračnijih poglavlja istorije.

Mifepriston je razvijen osamdesetih godina u francuskoj farmaceutskoj kompaniji Rasel-Uklaf, koja je kasnije postala dio kompanije Hehst AG. Lijek je u Sjedinjenim Američkim Državama odobren za upotrebu 2000. godine.

Povezivanje lijeka sa istorijom kompanija i nacističkim zločinima predstavlja posebno osjetljivu temu, a takve tvrdnje zahtijevaju pažljivo razdvajanje istorijskih činjenica od političkih poruka.

Smrt američke vojnikinje povezala sa izborima 2020. godine

Zaharija je pažnju privukla i objavom iz decembra 2025. godine, u kojoj je smrt pripadnice Nacionalne garde Sare Bekstrom povezala sa tvrdnjama da su predsjednički izbori 2020. godine bili ukradeni.

U objavi je poručila da su "cijena ukradenih izbora 2020. i kasnijeg predsjedništva uz pomoć automatskog potpisa američka krv“.

Time je smrt pripadnice Nacionalne garde povezala sa svojim političkim stavovima o izborima i administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena.

Međutim, tvrdnje da su izbori 2020. godine bili ukradeni nisu potkrijepljene dokazima koji bi promijenili njihov zvanični ishod. Ni sama objava ne pruža dokaze da je smrt Bekstrom bila posljedica izbornih događaja na koje se Zaharija pozivala.

Branila agente ICE poslije smrtonosne pucnjave

Tokom televizijskog nastupa na CNN-u u januaru 2026. godine, Zaharija je odlučno branila rad agenata te službe.

"Čvrsto i potpuno mislim da ICE čini naš grad bezbjednijim", izjavila je tada.

U istoj debati branila je postupanje agenta koji je ubio Rene Gud, tvrdeći da je žena automobilom udarila policajca i da je smrtonosna sila upotrijebljena u samoodbrani. Drugi učesnik debate osporio je njeno tumačenje događaja i snimaka incidenta.

Njeni stavovi dolaze u vrijeme oštrih rasprava u SAD o radu imigracionih službi, deportacijama i upotrebi sile tokom policijskih intervencija.

Njene javne izjave pokazuju da je spremna da odlučno brani predsjednika i njegovu politiku, čak i kada su u pitanju teme koje izazivaju snažne podjele u američkom društvu.

Od rasprava o abortusu i istorijskim poređenjima do sporova oko izbora i postupanja imigracionih službi, njeni javni nastupi daju uvid u političke poruke koje zastupa.

Ipak, važno je razlikovati njene političke tvrdnje od utvrđenih činjenica.

Upravo zbog toga njene izjave predstavljaju osnovu za raspravu o načinu na koji Trampovi saradnici komuniciraju sa javnošću i brane politiku administracije.

Šta je poznato o njenom privatnom životu

Prema njenoj javnoj profesionalnoj biografiji, Zaharija je udata za filmskog producenta Tajlera Zahariju i majka je četvoro djece.

Privatni život uglavnom nije u centru njenog javnog angažmana, koji je prije svega vezan za pravo, politiku i medije.

Njeno imenovanje sada otvara pitanje kako će se postaviti prema novinarima koji kritikuju Trampa i koliko će biti spremna da odgovara na neprijatna pitanja o politici administracije.

Jedno je sigurno, Zaharija u Bijelu kuću ne dolazi bez jasno formiranih političkih stavova.

Njena podrška Trampu i strožoj imigracionoj politici već je javno dokumentovana, a nova funkcija staviće te stavove u središte svakodnevne komunikacije američkog predsjednika sa javnošću, prenosi Blic.