Pet država EU predlaže ograničenje prava glasa novih članica u pristupnim ugovorima

Pet zemalja članica Evropske unije predložilo je u zajedničkom non-pejperu novi obrazac budućih pristupnih ugovora o ograničenim pravima budućih članica, među kojima privremeno ograničavanje prava glasa novih zemalja članica, ali i uvođenje novih mehanizama za zaštitu vladavine prava i drugih vrijednosti EU.

U dokumentu, u koji je Tanjug imao uvid, Francuska, Nemačka, Belgija, Luksemburg i Holandija pojasnilo je da do tog prijedloga dolazi zbog geopolitičke situacije koja se dosta promijenila od posljednjeg proširenja, odnosno od 2013. godine kada je Hrvatska postala članica Unije, i ocijenile da nova pristupanja zahtijevaju novi pristup.

- Trenutni nestabilni geopolitički pejzaž zahtjeva Uniju koja ima kapacitet da brzo djeluje na prilike i odlučno odgovori na nove izazove. Zemljama kandidatima je potrebna jasna perspektiva za proširenje. Zato moramo da održimo zamah u našoj politici proširenja koji osigurava da pregovori o proširenju dovedu do rezultata. Nadovezujući se na lekcije naučene iz prošlih rundi proširenja, potrebna nam je nova perspektiva na ugovore o pristupanju. Kopiranje prethodnih ugovora o pristupanju neće biti dovoljno. Moramo da iskoristimo ovu priliku i osmislimo neophodna poboljšanja kako bismo osigurali da će proširenje ojačati EU i poboljšati bezbjednost njenog susjedstva - navodi se u dokumentu.

Jedan od prijedloga predviđa mogućnost uvođenja privremenih ograničenja prava glasa novih članica u oblastima u kojima se odluke donose jednoglasno, uključujući politiku proširenja, zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku i budžet Evropske unije.

Kako se navodi, takve mjere bi gtrebalo da se razmotre uz uvažavanje pravnih i političkih ograničenja, kao i u okviru šire rasprave o sposobnosti Unije da efikasno funkcioniše nakon novih proširenja.

Među predloženim rješenjima nalazi se i "klauzula o zabrani nazadovanja" (non-regression clause), kodifikovana kao obavezujuća norma, koja zabranjuje odstupanje od vrednosti Evropske unije.

- U slučaju (potencijalnog) kršenja, automatski bi trebalo da uslijedi primjena (ili ispitivanje primjene) instrumenata za zaštitu vladavine prava povezanih sa finansiranjem, postupaka zbog povrede prava EU (infringement procedure), kao i nove zaštitne klauzule, u zavisnosti od konkretne situacije - navodi se u dokumentu

U non-pejperu se navodi i da bi učešće u Evropskom javnom tužilaštvu trebalo da postane politički preduslov za pristupanje novih država Evropskoj uniji, ali i da članstvo ne bi automatski značilo i pristupanje prostoru Šengena, za koji je i dalje potrebna posebna odluka država članica.

Navodi se i da je neophodno da se izradi novi model pristupnih ugovora koji bi omogućio da buduća proširenja dodatno ojačaju Evropsku uniju i sačuvaju političku i javnu podršku procesu proširenja.

- Potreban je opšti obrazac za buduće ugovore o pristupanju i katalog opcija koje mogu da se izaberu i koje zatim mogu fleksibilno da se prilagode i dopune u zavisnosti od izazova koje svako pristupanje može da donese. Sve opcije treba da budu na stolu. Potrebna nam je otvorena razmena i pažljiva procjena šta je efikasno, praktično i pravno izvodljivo u skladu sa ugovorima, uzimajući u obzir geopolitički kontekst - navodi se u non-pejperu.

U dokumentu se predlaže uvođenje posebne klauzule koja bi podsjećala nove članice na obavezu lojalne saradnje sa Evropskom unijom.

- Ponašanje koje podriva jedinstvo, međusobno povjerenje i donošenje odluka u EU ozbiljno šteti cijeloj Uniji, smatraju autori dokumenta i ocjenjuju da bi pristupni ugovori trebalo da sadrže mehanizme za reagovanje na takvo ponašanje.

Kako se navodi, predstojeći period biće ključan za zajedničku izradu novog plana za ugovore o pristupanju koji doprinosi održavanju uzlaznog trenda nakon proširenja, daljem učvršćivanju rezultata članica u pogledu vladavine prava i doprinosu javnoj podršci procesu proširenja.

Inače, ovo je drugi non - pejper koji se pojavio u diplomatskim krugovima EU. Prethodni je francusko-njemački prijedlog za koji se saznalo uoči samita EU - Zapadni Balkan koji je održan 5. juna u Tivtu i u kojem se predlaže postepena integracija zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije i pojednostavljenje pregovaračkog procesa.