Papa Lav prvi put u inostranstvu – Turska i Liban izabrani kao nastavak misije pomirenja

Od 1.700 godišnjice sabora u antičkoj Nikeji, odnosno današnjem turskom gradu Izniku, do obilazaka džamija i susreta sa turskim predsjednikom. To su neke od planiranih aktivnosti poglavara Rimokatoličke crkve u zemlju u kojoj je, kako se procjenjuje, oko 180.000 hrišćana, odnosno manje od 0,2 odsto stanovništva.

"Ko god je živio ili ima iskustvo u manjini, kao što ja dolazim iz Bosne i Hercegovine, iz zemlje gdje su katolici ipak u manjini, kada je dolazio naročito u Sarajevo to znači puno. Iz te perspektive gledam da je to jako važno. Pogotovo što nekada gdje su ljudi u većini onda oni smatraju da su najbolji i uopšte ne gledaju kako je manjini. Mislim da je to za hrišćane i za katolike kršćene i za pravoslavne hrišćane u tim zemljama jako bitno", objasnio je župni vikar Župe Svetog Ante Padovanskog u Beogradu fra Ivan Šaečnjvić.

Papa Pavle Šesti bio je prvi papa koji je posjetio Tursku. U znak pomirenja te 1967. godine vratio je osmanske borbene zastave zarobljene u hrišćanskoj pobjedi kod Lepanta.

Danas je Turska ključna NATO zemlja, koja ima značajnu ulogu u različitim sukobima kao zainteresovana strana, ali najčešće ili kao posrednik u pregovorima.

Selver Šahin, sa Univerzitet Bogaziči u Istanbulu, kaže da očekuju da od pape Lava XIV dobiju poruke jedinstva, mira, razumijevanja i koegzistencije u teškim vremenima, u komplikovanom regionu.

"Konflikt u Gazi i dalje traje i ima još potencijal da se preliva u region, a imamo i rat u Ukrajini koji traje, tako da su ovo ključni trenuci. Njegov izbor Turske je važan, njegovo prvo putovanje preko mora u većinski muslimansku zemlju samo po sebi je važno i to pokazuje da se prepoznaje uloga Turske kao medijatora u rješavanju konflikata u okruženju", objasnila je Šahin.

Papa će u Libanu ukazati na težak položaj hrišćana

Iz Turske delegacija Vatikana krenuće ka Libanu kako bi apelovala na mir u regionu i ukazala na težak položaj hrišćana.

Koliko je hrišćana u Libanu, nije moguće tačno reći , jer je posljednji popis stanovništva u toj zemlji održan 1943. godine. Ipak, u priobalnoj oblasti između Bejruta i Tripolija ima ih u značajnom broju.

"Posjetu je inspirisao patriarh Bartolomeja kako bi zajedno proslavili tu godišnjicu, tako da sa proslavom tog važnog, ekumenskog događaja, posjeta ima istorijski i religijski aspekt. Simbolizuje jedinstvo dva hrišćanska svijeta, pravoslavnog i katoličkog, kao dodatak tome papa je šef države Vatikana njegov glavni diplomata, tako da je posjeta osim vjerske i od diplomatske važnosti", rekla je Šahin.

Fra Ivan kaže da je Liban 1960-ih godina nazivan Bliskoistočnom Švajcarskom.

"Imalo je banke, imalo je uslužne djelatnosti, turizam, sada su u katastrofi. Samo kada se sijetimo. I to je jedan od razloga kada je Papa Franjo išao iz Iraka i nadletao gore onda se javio patrijarh, jer tamo ima i katolika i pravoslavnih hrišćana, Maronita pogotovo, javio se da bi želio posjetiti, nakon što je bila ona velika tragedija u Berujevskoj Luci", objasnio je fra Ivan.

U Istanbulu bi trebalo da posjeti i i sirijsku crkvu Mor Efrem, otvorenu 2023. i jedinu koja je izgrađena u Turskoj poslije više od 100 godina. Posjetiće Plavu džamiju ali ne i Aja Sofiju, odmah preko puta, koja je 2020. prestala da bude muzej i drugi put u istoriji postala džamija.