Njemačka mijenja sistem bolovanja, šta to znači za radnike

Umjesto dosadašnjeg pravila "ili si potpuno bolestan ili potpuno zdrav", ubuduće bi ljekari mogli procijeniti radnu sposobnost u procentima (100%, 75%, 50% ili 25%). To znači da bi, primjera radi, osoba koja inače radi 40 sati sedmično mogla tokom bolesti raditi samo 20 sati.

Šta se planira i zašto

Reformu predlaže ministarka zdravstva Nina Varken, a cilj je da se zaposlenici postepeno i ranije vraćaju na posao te da se smanje troškovi bolovanja. Povod su visoke stope izostanaka - prosječno oko 19.5 dana bolovanja godišnje po zaposlenom u Njemačkoj.

Uslovi za djelimično bolovanje

Da bi neko radio tokom bolesti u smanjenom obimu, moraju biti ispunjena tri uslova:

- ljekar mora utvrditi djelimičnu radnu sposobnost

- zaposlenik se mora osjećati sposobnim za rad

- poslodavac mora dati pristanak

Ako poslodavac ne pristane, ostaje klasično, potpuno bolovanje.

Kako bi to izgledalo u praksi

Ideja je posebno namijenjena dužim bolovanjima (više od četiri sedmice).

Primjeri:

- neko s lakšom bolešću može raditi od kuće umjesto da ide u kancelariju

- fizički radnik može privremeno raditi administrativne poslove

- poslodavci bi mogli pomoći fleksibilnim radnim vremenom ili radom na daljinu

Finansijski aspekt

prvih šest sedmica: poslodavac i dalje plaća punu platu

nakon toga:

- poslodavac plaća odrađene sate

- zdravstveno osiguranje pokriva ostatak kroz naknadu za bolovanje

Planira se i smanjenje naknade za bolovanje s 70 na 65 odsto bruto plate, ali bi zaposleni u nekim slučajevima ipak mogli finansijski bolje proći nego kod potpunog bolovanja.

Argumenti ZA reformu

Podržavatelji ističu nekoliko prednosti:

- lakši i brži povratak na posao

- manji ukupni broj dana bolovanja

- zadržavanje radnih navika i vještina

- bolja socijalna uključenost, naročito kod psihičkih bolesti

- fleksibilniji prelaz iz bolesti u puni rad

Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, nego negdje između - pa ovakav model ima smisla.

Kritike i zabrinutosti

Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na rizike:

- zaposleni bi mogli biti pod pritiskom da rade i kad nisu spremni

- oporavak bi mogao trajati duže ili se stanje pogoršati

- postoji opasnost da "dobrovoljnost" u praksi ne bude stvarna

Protivnici ističu da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj i trajanje bolesti.

Planirana reforma donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali i otvara pitanja o zaštiti zdravlja zaposlenika. Ključno će biti da odluke ostanu medicinski utemeljene i da zaposlenici stvarno imaju izbor. O prijedlogu zakona još treba odlučiti parlament nakon što prođe vladu, navodi "Feniks-Magazin".