Izrael u atentatu na Hamneija imao neočekivanog partnera

Njegov život visio je o koncu i prošle godine, tokom Dvanaestodnevnog rata s Izraelom, kada su izraelski zvaničnici imali priliku za atentat, no tada ih je zaustavio američki predsjednik Donald Tramp, prisilivši obje strane na neugodno primirje, piše britanski "Telegraf".

Osam mjeseci kasnije, pregovori o iranskom nuklearnom i raketnom programu su zapeli, a američkom predsjedniku je ponestalo strpljenja.

Tim ljekara otkrio nove detalje o zdravlju Dačića

Iranski državni mediji potvrdili su da je Hamnei ubijen na sastanku s najmanje pet drugih visokih zvaničnika režima.

Izraelske snage bacile su desettine bombi na njegov kompleks, a istovremeni udari izvedeni su na još najmanje dvije lokacije u gradu, u operaciji čiji je cilj bio obezglaviti iransko vodstvo.

Zgrada sravnjena sa zemljom

Snimke čiju je autentičnost potvrdio "Telegraf" prikazuju guste stupove dima kako se uzdižu iznad Teherana iz ruševina Hamenijevog kabineta, zaklanjajući sunce.

Satelitski snimci otkrivaju da je veći dio zgrade pretvoren u prah i pepeo. Iz ruševina je navodno izvučeno tijelo vrhovnog vođe, izrešetano gelerima, a fotografije leša navodno su pokazane i Trumpu i izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu.

Hamnei se nakon lanjskog iskustva bliske smrti sve više povlačio u sebe, a čak su mu i objave na društvenim mrežama postale rijetke.

Njegov bunker navodno se nalazi toliko duboko pod zemljom da liftu treba više od pet minuta da se spusti do njega. Prilike za napad bile su rijetke, no njegovim neprijateljima trebala je samo jedna.

Sada se čini naivnim što su se najviši zvaničnici režima okupljali na samo nekoliko lokacija, pogotovo u vrijeme dok su SAD gomilale najveću vojnu silu na Bliskom istoku još od rata u Iraku.

Napad oko 8:10 sati po lokalnom vremenu ih je potpuno iznenadio. Jedan visoki odbrambeni zvaničnik opisao ga je kao “masivan i izuzetno odvažan dnevni napad” koji je “pogodio sam vrh vlasti na samom početku”.

Podrška “neočekivanog partnera”

“Režim je uhvaćen na spavanju u subotu ujutro, za vrijeme Ramazana i na dan Šabata, rekao je isti zvaničnik za "Foks Njuz".

Šabat je jevrejski dan odmora, što je izraelsku akciju činilo manje vjerovatnom, dok pobožni muslimani tokom Ramazana poste od zore do sumraka. Zbog toga je, dodao je zvaničnik, donesena “namjerna odluka da se vremenski plan napada ubrza”.

Banjalučanka iz Abu Dabija: Nije prijatno kad drmne raketa

Izrael je, prema izvještajima, imao podršku i od neočekivanog partnera – Saudijske Arabije.

"Vašington Post" piše da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman prošlog mjeseca više puta privatno telefonirao Trampu, nagovarajući ga na američki napad.

Iako je javno podržavao diplomatsko rješenje, prijestolonasljednik je u razgovorima s Amerikancima navodno tvrdio da će Iran postati samo jači i opasniji ako Vašington ne napadne odmah. Takav stav podržao je i saudijski ministar odbrane Halid bin Salman, koji se sastao s američkim zvaničnicima i upozorio ih na rizike odgađanja napada na Iran.

Jedan visoki zvaničnik Trampove administracije ustvrdio je da je predsjednik bio primoran djelovati jer je Iran pripremao preventivni udar, no tu je tvrdnju demantovao najmanje jedan obavještajni izvor.

U međuvremenu, CIA je mjesecima pratila ajatolaha, proučavajući njegovo kretanje i navike, rekli su izvori upoznati s operacijom za "Njujork Tajms".

Američka agencija saznala je za subotnji sastanak i, što je bilo ključno, da će na njemu biti prisutan i sam Hamnei. Ta je informacija proslijeđena Izraelu, na temelju čega su SAD i Izrael prilagodili plan i napali u subotu usred dana.

Iranci priznali smrt lidera

Iransko rukovodstvo je najprije tvrdilo da je ajatolah na sigurnom, izvan Teherana. Ministar spoljnih poslova Abas Aragaši izjavio je da je Hamnei još uvijek živ, “koliko on zna”.

Eksplozije odjekuju u američkoj vojnoj bazi u Kurdistanu

No, sreća ga je napustila. Prošle godine spasila ga je Trampova intervencija, a 1981. preživio je bombaški napad koji mu je paralisao desnu ruku.

Iranski državni mediji na kraju su popustili i priznali smrt vrhovnog vođe u nedjelju u ranim jutarnjim satima. Ipak, i prije zvanične potvrde, dok su se još širile glasine, Tramp je objavio da je Hamnei mrtav, nazvavši ga “jednim od najopakijih ljudi u istoriji”.

“Ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance i ljude iz brojnih zemalja diljem svijeta koje su Hamnei i njegova banda krvožednih nasilnika ubili ili osakatili”, napisao je na društvenim mrežama.

“Nije mogao izbjeći naše obavještajne i visoko sofisticirane sisteme za praćenje. Usko smo sarađivali s Izraelom i nije bilo ničega šta su on ili druge vođe ubijeni s njim mogli učiniti”.

Čime je praćen Hamnei

Zasad nije jasno na koje je tačno sisteme praćenja Tramp mislio. Nagađa se da je postojao špijun u ajatolahovom najužem krugu koji je dojavio ključne informacije.

Rajan Brobst, zamjenik direktora u Fondaciji za odbranu demokratije, rekao je da SAD imaju “širok spektar obavještajnih, nadzornih i izviđačkih sposobnosti koje su se mogle iskoristiti za praćenje Hamneija”.

“To uključuje nadzor iz vazduha i svemira, signalno i elektroničko obavještajno djelovanje, presretanje komunikacija, kao i ljudske izvore na terenu”, pojasnio je za "Telegraf".

Trampova izjava sugeriše da su SAD pratile ajatolaha, dok je Izrael povukao okidač. To se podudara s informacijama zvaničnika s obje strane, prema kojima se SAD u “Operaciji Epski Bijes” fokusirao na vojne ciljeve koristeći projektile Tomahavk, rakete HIMARS i dronove, dok je Izrael gađao skladišta projektila i visoke zvaničnike.

Uporedo s napadima, Izrael je izveo i niz kibernetičkih napada kako bi dodatno ponizio iranski režim. Hakovana je popularna muslimanska molitvena aplikacija BadeSaba Kalendar kako bi pozivala vojnike na pridruživanje “oslobodilačkim snagama”, a hakovana je i državna novinska agencija IRNA koja je objavila vijest o “razornom udarcu” zadatom vlastima.