Erdogan: UN mora ukinuti pravo veta u Savjetu bezbjednosti

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan napisao je članak za Bloomberg pod naslovom „UN mora ukinuti pravo veta u Savjetu bezbjednosti“.

Erdogan je u članku naveo da su tragedije kojima je svijet svjedočio posljednjih godina, poput pandemija, energetskih kriza, poremećaja u lancima snabdijevanja i regionalnih sukoba, pokazale da prepuštanje rješavanja kriza sa kojima se svijet suočava volji nekoliko glavnih gradova više ne odgovara današnjoj stvarnosti.

Naglašavajući da se prilagođavanje globalnih mehanizama odlučivanja današnjim uslovima više ne može odgađati, predsjednik Erdogan je ukazao na to da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija i dalje odražava strukturu iz perioda nakon Drugog svjetskog rata.

Ističući da efikasnije, pravednije i odgovornije poimanje zastupljenosti predstavlja neophodnost, te da put do toga vodi ne samo kroz proširenje zastupljenosti, već i kroz pravednu podjelu liderske odgovornosti, predsjednik Erdogan je zabilježio sljedeće:

„Dužni smo uključiti iskustvo, kapacitet i volju različitih geografskih područja u rješavanje globalnih i regionalnih pitanja. Naš poziv ’Svijet je veći od 5’ u tom je smislu poziv na šire poimanje odgovornosti. Potrebu za reformom sada je nužno pretvoriti u konkretnu mapu puta. U središtu te mape puta mora se nalaziti ukidanje privilegije veta. Jer dodavanje novih privilegovanih članica Savjetu bezbjednosti ne rješava problem koncentracije moći odlučivanja u rukama nekoliko država, već samo proširuje obim te privilegovane strukture. Ukidanje privilegije veta mora biti i početna tačka i temeljni strateški cilj svake smislene reforme. Reforma ne može značiti dodjeljivanje iste privilegije i drugim državama. Unutar Generalne skupštine mora se formirati široka koalicija oko principa da nijedna država nema pravo trajno blokirati volju većine međunarodne zajednice.“

„Mora se povećati odgovornost“

Naglašavajući da se ponovo mora uspostaviti i ravnoteža između Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine, predsjednik Erdogan je izjavio:

„Moguće je povećati kapacitet zastupljenosti Savjeta bezbjednosti i njegovu odgovornost prema Generalnoj skupštini tako što će se jačati ovlašćenja Generalne skupštine, ukinuti stalno članstvo, te uspostaviti struktura u kojoj Generalna skupština na određene periode rotirajuće bira članice Savjeta bezbjednosti, a zemlje koje žele ponovni mandat moraju iznova pridobiti povjerenje većine članica na izborima. Budući međunarodni poredak ne možemo graditi očuvanjem hijerarhija iz prošlosti.

Dešavanja u posljednjih četvrt vijeka, što se sa gledišta svjetske istorije može smatrati izuzetno kratkim periodom, pokazala su da nijedna ravnoteža snaga i nijedan međunarodni poredak nisu vječni. Sistem koji je čovječanstvu obećavao mir, stabilnost i zajedničko blagostanje pokazao se nedovoljnim u sprečavanju novih ratova, smanjenju nejednakosti i odgovaranju na promijenjene ravnoteže snaga.“

Predsjednik Erdogan je ukazao na to da, dok se pojavljuju novi centri moći od ekonomije do bezbjednosti, od tehnologije do diplomatije, međunarodne institucije se ne mogu prilagoditi toj transformaciji istom brzinom.

„Mora se osigurati pristup finansiranju“

Podvlačeći da ratovi, klimatska kriza, neredovne migracije i ekonomska ranjivost još jednom ukazuju na važnost toga da države posjeduju snažne institucije, otporne ekonomije i kapacitete odvraćanja u odbrani, Erdogan je naveo da bezbjednost i održivost trgovinskih, logističkih, transportnih i energetskih koridora postaju sve presudniji.

Iznoseći da, dok ekonomski značaj Azije raste, Afrika takođe zahtijeva snažniju zastupljenost u skladu sa svojim potencijalom, te da zemlje u razvoju sve glasnije izražavaju svoje prioritete, Erdogan je dao sljedeće procjene:

„Rastući uticaj pojedinih regionalnih aktera sa sobom nosi i preuzimanje veće odgovornosti u vlastitim geografskim područjima. Probleme svake regije nije moguće rješavati metodama koje su nametnute sa strane. Vjerujemo da će pristupi koji se zasnivaju na volji dotičnih zemalja, lokalnim uslovima i zajedničkim interesima dati trajnije i stabilnije rezultate. Neizbježna je potreba da zemlje koje posjeduju diplomatske kapacitete, ekonomske mogućnosti i sposobnost komunikacije sa različitim stranama preuzmu efikasniju ulogu u uspostavljanju mira i stabilnosti.

Očekivanja da će globalizacija proširiti blagostanje nisu u potpunosti ispunjena. Dok su se nepravde u raspodjeli prihoda produbljivale, tehnološke i ekonomske zavisnosti pretvorile su se u nova područja konkurencije. U ovim promijenjenim okolnostima, radi osiguranja globalne pravde, odgovornosti se moraju pravedno podijeliti, te se mora garantovati pravo na razvoj zemalja u nastajanju i njihov pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna.“

„Podržavamo napore za jačanje uloge Generalne skupštine“

Navodeći da takva promjena zahtijeva iskazivanje široke međunarodne volje, predsjednik Erdogan je naglasio da će Turska nastaviti stavljati svoje snažne globalne odnose i iskustvo u multilateralnoj diplomatiji u službu ove potrage za reformom.

Podvlačeći da podržavaju napore usmjerene ka ukidanju privilegije veta, sticanju veće težine izabranih članica u procesima odlučivanja i jačanju uloge Generalne skupštine, predsjednik Erdogan je zabilježio sljedeće:

„Okupljanje zemalja iz različitih regija na ovom zajedničkom terenu ojačaće legitimitet i kapacitet zastupljenosti međunarodnog sistema. U današnjem svijetu jasno je da se trajni mir ne može uspostaviti umnožavanjem blokova koji su međusobno odsječeni i koji ne razgovaraju jedni sa drugima. Za ’pravedniji svijet’ moramo spojiti iskustvo, kapacitet i volju različitih geografskih područja na zajedničkom terenu. Turska će, sa svojom dubokom državnom tradicijom, diplomatskim kapacitetom i snažnim odnosima koje je uspostavila sa različitim regijama, nastaviti preuzimati odgovornost koja spada na nju u ovoj potrazi za reformom.“