Raspuštena skupština u Prištini, na redu novi vanredni izbori

Pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija nije uspio da ubijedi opoziciju da u centralnoj skupštini u Prištini zajedno izglasaju novog predsjednika, čime je na Kosovu i Metohiji stvorena nova politička i institucionalna kriza, iz koje će izlaz biti tražen novim vanrednim parlamentarnim izborima. "Nažalost, na osnovu odluke ustavnog suda, skupština je raspuštena, a izbori će biti održani u predviđenom roku“, rekla je u ponoć predsjednica skupštine Aljbuljena Hadžiu. Četiri mjeseca od posljednjih parlamentarnih izbora, na Kosovu i Metohiji će biti održani novi, jer u skupštini nije izabran novi predsjednik, što je bio jedan od zadataka i uslova za opstanak novog saziva vlade i parlamenta, ustoličenih u februaru ove godine.

Ustavni sud u Prištini dao je novoj vladi i skupštini, predvođenih pokretom Samoopredjeljenje, rok da do 28. aprila u ponoć izaberu novog predsjednika. Nakon isteka petogodišnjeg mandata Vjose Osmani, pokret Aljbina Kurtija nije naišao na podršku opozicije da njegovi kandidati budu prihvaćeni i podržani za novog predsjednika, te će u narednih mjesec i po ili dva, glasači na KiM ponovo na birališta.

Ustavni sud je naložio da ukoliko do ponoći 28. aprila predsjednik ne bude izabran, skupština će biti raspuštena i raspisani novi parlamentarni izbori.

Pokret Samoopredljenje počeo je proceduru izbora novog predsjednika, ali nije imao kvorum od dvije trećine, odnosno 80 poslanika, koliko nalažu ustavna pravila. Sa 66 poslanika pokret Aljbina Kurtija nije mogao da izabere novog predsjednika i sačuva nadpolovičnu većinu u skupštini, koja mu je garantovala kakvu takvu stabilnost u vladi. Poslanici opozicije su u posljednja dva dana bojkotovali svako skupštinsko zasjedanje vladajuće većine, i minirali pokušaje izbora novog predsjednika u posljednjem trenutku.

Kurti je ponašanje opozicije nazvao nedržavnim i antiinstitucionalnim, optužujući ih da namjerno blokiraju funkcionisanje institucija.

Ocijenio je da opozicija nema drugi cilj osim da opstruiše vladu, ističući da njeni postupci predstavljaju nepoštovanje rezultata izbora i građanske volje izražene na izborima 28. decembra. Prema njegovim riječima, bojkot plenarnih sjednica je jasan dokaz ovog blokirajućeg pristupa.