Kozarev upozorava: U BiH, Hrvatskoj i na Kosmetu više od 9.500 osoba se i dalje vodi kao nestali

Brojne porodice u BiH, gdje se dogodio obrazac zatiranja srpskog naroda, i dalje žive u agoniji nesvjesne sudbine najmilijih, a zbog politizacije u zastoju je proces traženja nestalih i u Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji, rekao je generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Dušan Kozarev.
Kozarev je naveo da se obrazac zatiranja srpskog postojanja dogodio i širom BiH, u Sarajevu, dolini Neretve i djelovima Podrinja i Posavine.

Ukazao je da se na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratova devedesetih više od 9.500 osoba i dalje vodi kao nestalo, te naveo da je sa područje Hrvatske tokom zločinačke akcije "Oluja" protjerano više od 250.000 Srba, od kojih se njih 1.500 i dalje vodi kao nestalo.

Naglasio je i da je sudbina brojnih kidnapovanih i nestalih Srba na Kosovu i Metohiji nerazjašnjena.

On je istakao da slučajevi poput monstruozne trgovine ljudskim organima u "žutoj kući", u kojima sudbina žrtava ostaje nerazjašnjena čak i poslije 28 godina, ostaju nepobitan dokaz selektivne pravde i dvostrukih standarda međunarodne zajednice.

"Važno je imati u vidu da nijedan pripadnik takozvane OVK nije odgovarao za ove zločine", rekao je Kozarev.

Humanitarna akcija Crvenog krsta RS: Potrebno 50.000 KM za transport vrijedne donacije iz Njemačke

On je naveo da Srbija ostaje posvećena međunarodnoj i regionalnoj saradnji usmjerenoj na pružanje odgovora porodicama nestalih, kao i razmjeni i provjeri informacija koje mogu da doprinesu rješavanju preostalih slučajeva.

Kozarev je podsjetio i na stradanje srpskog naroda tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, posebno u NDH.

"Tada je nad našim stanovništvom počinjen genocid u logoru Jasenovac, kada je približno 500.000 Srba brutalno i svirepo istrebljeno od strane ustaša, dok je ukupan broj žrtava dostigao oko 700.000", rekao je Kozarev.

Konferenciju je putem video-obraćanja otvorio predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, dok se na zvaničnoj ceremoniji otvaranja prisutnima obratio i predsjednik Komisije te zemlje za ratne zarobljenike, taoce i nestala lica Ali Nagijev.