Astronomske cijene nekretnina u Srbiji – najskuplji kvadrat bio 10.000 evra, a garažno mjesto plaćeno skoro kao stan

U Beogradu na vodi najveća je i transakcija – stan je prodat za 1,8 miliona evra.

Ervin Pašanović kaže da je tržište nekretnina u Srbiji esencijalno slobodno tržište koje se formira na osnovu ponude i potražnje.

“Posljednjih 12 godina imamo kontinuirani rast cijena i imamo veliku likvidnost, što znači da se većina stanova koji se naprave prodaju. Uzevši ta dva faktora u obzir, možemo da kažemo da je stanje na tržištu takvo da ljudi kupuju ovakve stanove i da tržište može da apsorbuje sve što se ponudi i da se cijena formira na osnovu tražnje”, poručuje Pašanović.

Ističe da trenutno cijene djeluju astronomski, jer je najskuplji kvadrat bio skoro 10.000 evra.

“To je do prije par godina bilo potpuno nezamislivo. Imamo 70.000 evra za garažno mjesto. Isto tako trend se prati u svakom dijelu tržišta nekretnina”, navodi Pašanović.

Ukazuje da postoji nekoliko razloga zašto su cijene nekretnina toliko visoke.

“Prvo, zato što nemamo tržište kapitala, nemamo berzu koja je funkcionalna i ne možemo da plasiramo novac nigdje drugdje, možemo da ga plasiramo u nekretnine. Sav višak kapitala prelazi u nekretnine. Pored toga, imamo pad nataliteta, samim tim manje djece nasljeđuje više roditelja, imaju veći kapital, prodaju nekoliko stanova, poljoprivredno zemljište, kuće. Takođe, imamo najveći rast kreditnih kupaca, sada smo na 36 odsto, što u posljednjih 45 godina nije bilo tako”, objašnjava Pašanović.

Navodi da dio toga dolazi iz kredita za mlade, kao i da je bila velika potražnja za tim povoljnim kreditima.

“Faktički to znači da narod misli da su nekretnine vrlo stabilne, vrlo sigurne, da je rast i kroz kapitalizaciju veliki i da je prinos opet zadovoljavajući kroz izdavanje”, dodaje Pašanović.

Ističe da je to najsigurniji vid ulaganja koji donosi i najveći povrat na investiciju.

Napominje da je riječ 98 odsto o našim građanima, kao i da je jako malo stranaca i kao investitora i kao kupaca.

“Na tome bi trebalo raditi, trebalo bi da privučemo više stranog kapitala i stranih građana. Postoje neke inicijative, jedna od takvih inicijativa je tzv. zlatna viza gdje bi stranci uz kupovinu određene nekretnine ili investicije od nekog iznosa, u Crnoj Gori mislim da je to 250.000 evra, dobijali praktično boravište u našoj zemlji i mogli da dovedu članove svoje porodice i da razvijaju svoj biznis”, objašnjava Pašanović.

Na pitanje da li to produbljuje raslojavanje, odnosno nerazumevanje između bogatih i siromašnih, Pašanović kaže da su "naše nekretnine čudan pokazatelj".

“Prvo, 90 odsto punoljetnog stanovništva u Srbiji ima udio u nekoj nekretnini. Kada se to prevede u novac, mi smo svi ovdje jako bogati. Šta to znači? Znači, kada bismo mi prodali našu imovinu, mi bismo svi imali po više stotina hiljada evra u kapitalu. Mi spadamo sigurno među prve tri evropske nacije koje posjeduju nekretnine, to su još Česi i Albanci. Zapad ne živi tako već dugo, većina stanovnika na Zapadu do kraja života živi kao podstanar i nema nikakve probleme sa tim”, zaključuje Pašanović.