Zašto Glovo odlazi: Višegodišnji gubici i neisplativ model u BiH

Vijest da će Glovo ugasiti poslovanje u Bosni i Hercegovini do 10. avgusta ove godine izazvala je veliko interesovanje javnosti, posebno imajući u vidu da je riječ o jednoj od najpoznatijih platformi za dostavu hrane i drugih proizvoda.

Iz kompanije su saopštili da se povlače kako bi dodatno fokusirali svoje prisustvo na tržištima s većim potencijalom rasta te usmjerili investicije na ključne zemlje u kojima posluju.

Ali, finansijski izvještaji pokazuju da je poslovanje Glova u BiH godinama bilo opterećeno značajnim gubicima, uprkos snažnom rastu prihoda, piše BiznisInfo.ba.

Od dolaska na bh. tržište Glovo je bilježio kontinuirani rast prihoda.

Međutim, rast prihoda nije bio dovoljan da kompanija postane profitabilna. Naprotiv, Glovo je svake godine poslovao s gubitkom:

2021. godine gubitak je iznosio 1,97 miliona KM

2022. godine 4,25 miliona KM

2023. godine 2,96 miliona KM

2024. godine 2,61 milion KM

2025. godine 3,15 miliona KM

"Glovo" napušta BiH: O svemu obavijestili korisnike, evo do kada rade

Ukupno gledano, kompanija je u posljednjih pet godina akumulirala gubitke od oko 15 miliona KM. Posebno je zanimljivo da je upravo prošle godine ostvaren najveći prihod od osnivanja kompanije u BiH, ali je istovremeno zabilježen i rast gubitka u odnosu na godinu ranije.

To sugeriše da povećanje obima poslovanja nije bilo dovoljno da model postane održivo profitabilan.

Osim Glova BiH, grupacija kontroliše i banjalučku kompaniju Donesi d.o.o., koja je lani ostvarila oko milion KM prihoda. Ali, ni ova firma nije uspjela preokrenuti poslovanje u profitabilne vode te već godinama posluje s gubicima koji se mjere stotinama hiljada maraka godišnje.

Finansijski izvještaji otvaraju i pitanje načina na koji je kompanija organizovala poslovanje u Bosni i Hercegovini. Naime, prema dostupnim podacima, Glovo je tokom 2024. godine imao samo jednog zaposlenog radnika. Tokom prošle godine broj zaposlenih povećan je na 22.

Ipak, riječ je o brojci koja je znatno manja od broja dostavljača koji su svakodnevno bili prisutni na ulicama gradova širom Bosne i Hercegovine. To ukazuje da se značajan dio operativnih poslova odvijao kroz partnerske kompanije i posredničke firme koje su angažovale dostavljače.