Njemačka sprema veliki zaokret: Mijenjaju pravilo staro više od 100 godina

Plan šireg otvaranja prodavnica suočava se sa ustavnom zaštitom nedjelje kao dana odmora, ali i protivljenjem sindikata.

Dostavu za ukrajinsku vojsku guta plamen

Ustavna zaštita nedjelje datira iz 1919. godine, dok je zakonom iz 1956. nedjelja definisana kao dan odmora i "duhovnog uzdizanja". Taj status i danas predstavlja glavnu prepreku svakoj ozbiljnijoj reformi, jer bi njegova promjena vjerovatno zahtijevala izmjene ustavnog okvira, a ne samo zakona.

Raspravu je pokrenuo nacrt njemačkog Ministarstva rada od 1. jula 2026. godine, prema kojem bi pekare i poslastičarnice od 1. januara 2027. nedjeljom mogle da rade do osam sati, a biblioteke do šest.

Trgovinsko udruženje Njemačke (HDE) smatra da je taj korak nedovoljan. Njegov generalni direktor Stefan Gent rekao je za "Bild" da se zalažu za otvaranje prodavnica kako bi gradski centri ostali "atraktivni i živi", uz cilj da se na nacionalnom nivou omogući rad prodavnica deset do 12 nedjelja godišnje.

Nils Buš-Petersen, direktor Trgovinskog udruženja Berlin-Brandenburg, otišao je korak dalje i poručio da je vrijeme da se odluka o radu nedjeljom prepusti "trgovcima i kupcima". Kako je primijetio, svako ko u Njemačkoj nedjeljom proda košulju tehnički krši zakon, što je, prema njegovim riječima, "potpuna glupost" u eri interneta.

Korist ili ne?

Ekonomisti su podijeljeni kada je riječ o koristima takve promjene. Kai Hudec iz Instituta za istraživanje trgovine (IFH) ističe da je nedelja već najprometniji dan u nedjelji za većinu internet prodavnica, što ukazuje na to da bi fizičke prodavnice mogle da iskoriste sličan potencijal.

Rijera zvanično promovisan na Marakani

Institut IFO zaključio je u svojoj analizi da ne postoji čvrsto ekonomsko opravdanje za ograničavanje radnog vremena i da bi liberalizacija pozitivno uticala na privredu. Institut predlaže potpuno ukidanje ograničenja radnim danima i prepuštanje odluke o radu nedjeljom lokalnim vlastima.

Međutim, profesor Mihael Oberfihtner, koji se bavi istraživanjem tržišta rada, upozorava da bi prodavnice u ruralnim područjima mogle da imaju problema da pronađu dovoljno zaposlenih za nedjeljne smjene, dok bi otvaranje prodavnica dodatnog dana vlasnicima donijelo i veće troškove energije i rada.

Prema procjenama iz trgovinskog sektora, klasična maloprodaja godišnje gubi oko 2,5 milijardi evra prometa u korist internet platformi, a procjenjuje se da je zbog toga u sektoru već izgubljeno oko 40.000 radnih mjesta.

Sindikat Verdi kategorički odbija liberalizaciju. Silke Cimer, članica uprave sindikata zadužena za trgovinu, rekla je da je slobodna nedjelja za zaposlene u maloprodaji jedini predvidljiv slobodan dan u nedjelji koji mogu da provedu sa porodicom i prijateljima ili da ga posvete volontiranju i da tako mora i da ostane.

Verdi je najavio da će, ukoliko bude potrebno, pravo na slobodnu nedjelju braniti pred Saveznim ustavnim sudom.

Nadležnost saveznih pokrajina

Sprovođenje šire liberalizacije, čak i kada bi postojala politička volja, suočilo bi se sa samim uređenjem njemačke države.

Ruska vojska otvorila kapiju ka Harkovu

Njemačka je federacija u kojoj je uređivanje radnog vremena prodavnica od 2006. godine isključivo u nadležnosti saveznih pokrajina. Svaka od 16 pokrajina ima sopstveni zakon o radnom vremenu prodavnica, sa različitim ograničenjima broja nedjelja tokom kojih prodavnice mogu da rade, uz uslov da postoji "poseban povod", poput sajma ili gradske proslave.

To znači da savezna vlada ne može jednostrano da propiše opšte radno vrijeme nedjeljom za cijelu zemlju, čak i kada bi to željela.

Ona može da mijenja samo zakonski okvir i sektorske izuzetke, poput onih za pekare i biblioteke, dok bi stvarno šire otvaranje prodavnica zahtijevalo usklađeno djelovanje vlada i parlamenata svih 16 pokrajina. Neke od njih, poput Bavarske, tradicionalno zadržavaju stroža pravila.

Dodatnu prepreku predstavljaju njemački sudovi, koji postojeće izuzetke tumače veoma restriktivno. Kad god lokalne vlasti odobre rad prodavnica nedjeljom bez dovoljno konkretnog povoda, sudovi takve odluke redovno poništavaju na osnovu tužbi Verdija ili crkvenih udruženja. To trgovcima stvara stalnu pravnu nesigurnost čak i u okviru postojećeg, ograničenog sistema.

Prodavnice bez zaposlenih

Zbog toga je realniji scenario niz paralelnih promjena koje bi se razlikovale od pokrajine do pokrajine, a ne jedna velika reforma. Pojedine savezne pokrajine, poput Bavarske i Hesena, već pripremaju izmjene zakona kojima bi omogućile rad potpuno automatizovanih prodavnica bez zaposlenih nedjeljom, dok bi savezna vlast za sada ostala ograničena na uske sektorske izmjene najavljene za 2027. godinu, prenosi B92.

Jemen pojačao napade na Hute

Takav postepen i fragmentisan pristup znači da je stvarna, sveobuhvatna liberalizacija rada nedjeljom i dalje politički i pravno dalek cilj, čak i ako pritisak trgovinskog lobija nastavi da raste.

Za potrošače bi promjena, tamo gdje do nje dođe, značila veću fleksibilnost pri kupovini.

Za zaposlene u maloprodaji rizik je dvostruk: nova radna mjesta i smjene za one koji ih žele, ali i gubitak zagarantovanog zajedničkog neradnog dana. Postoji i opasnost da rad nedjeljom od mogućnosti postepeno postane prećutna obaveza. Upravo na to upozoravaju Verdi i crkve, tvrdeći da pravo pitanje nije da li neko želi da kupuje nedjeljom, već da li zaposleni mogu da budu zaštićeni od pritiska da drugima to omoguće.