Đokić: Novi veliki projekti i rekordne investicije u hidroenergetiku Republike Srpske

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić učestvovao je danas u Beogradu y međunarodnoj stručnoj konferenciji „Hidroelektrane - važna karika energetske tranzicije“, koju organizuju redakcija Energije Balkana i „Elektroprivreda Srbije“, uz institucionalnu podršku Vlade Srbije i Privredne komore Srbije.

Obraćajući se učesnicima konferencije, ministar je istakao da Republika Srpska raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, od kog je do sada iskorišćeno oko 36%, što jasno ukazuje na veliki prostor za nove investicije i unapređenje proizvodnih kapaciteta.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska ostaje čvrsto opredijeljena za razvoj hidroenergetike i drugih obnovljivih izvora energije, uz istovremeno jačanje stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Ministar je naglasio da je Republika Srpska u posljednjih nekoliko godina napravila značajan iskorak, a kao primjer naveo projekat Hidroelektrane „Dabar“, snage 159 MW, koji se realizuje u okviru sistema „Gornji horizonti“. Do sada je izvedeno oko 50% radova, a proboj tunela dužine oko 12 kilometara predstavlja jedan od najvećih tehničkih poduhvata u regionu.

U toku je i izgradnja tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, čije puštanje u rad se očekuje do kraja 2026. godine.

Sa Srbijom se realizuje zajednički projekat HE „Buk Bijela“, za koji je – kako je ministar rekao – nova studija uticaja na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata, čime su otklonjene ključne nedoumice i omogućeno ubrzanje daljih aktivnosti.

Ministar je ukazao i na potencijal izgradnje sedam hidroelektrana na rijeci Bosni, kao i značajan napredak u izgradnji HE „Mrsovo“ na rijeci Lim, snage 37 MW. Kako je rekao, do sada je u Republici Srpskoj izgrađeno 37 malih hidroelektrana, sa ukupno 127 MW instalisane snage.

Prema aktuelnim procjenama, ukupna vrijednost investicija u hidroenergetski sektor Republike Srpske iznosi oko milijardu KM, dok vrijednost solarnih i vjetroprojekata u različitim fazama razvoja dostiže čak 3,5 milijardi KM. To, kako je ministar naglasio, predstavlja jasan pokazatelj opredijeljenosti Republike Srpske za ubrzani razvoj energetike.

Ministar je upozorio da će nedovoljno razvijena prenosna mreža u regionu u narednim godinama postati jedno od glavnih ograničenja za integraciju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Zbog toga energetska preduzeća Republike Srpske već realizuju značajne investicije u jačanje unutrašnjih i regionalnih interkonekcija, kao preduslov za efikasno funkcionisanje tržišta i plasman električne energije.

Posebno je naglasio da su klimatske promjene već izazvale značajne probleme u hidrološkim prilikama. Hidrološki nepovoljne i sušne godine 2022, 2024. i tekuća imale su snažan negativan uticaj na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana. Zbog toga je neophodno razvijati efikasne modele upravljanja vodnim resursima, sa ciljem očuvanja vodnih potencijala i maksimalne stabilnosti sistema.

Osvrćući se na procese liberalizacije energetskog tržišta, ministar je istakao da je Republika Srpska aktivno posvećena unapređenju modela trgovine električnom energijom, boljoj integraciji sa regionalnim tržištima i stabilnom snabdijevanju domaćih potrošača.

U tom kontekstu posebno je naglašena potreba da se jača saradnja sa Federacijom BiH, budući da je energetika jedna od oblasti u kojima je međusobna zavisnost najveća i u kojoj se zajedničkim djelovanjem mogu postići daleko bolji rezultati.

Na kraju izlaganja, ministar je izrazio uvjerenje da će ova konferencija doprinijeti razmjeni iskustava, unapređenju regionalne saradnje i definisanju novih rješenja koja će omogućiti optimalno korištenje hidropotencijala u uslovima sve izraženijih klimatskih izazova.