Sveta tri jerarha - vjeruje se da vjetrovi koji danas duvaju određuju kakva će biti godina

Tri vaseljenska učitelja, koji su svojim umom, obrazovanjem i načinom propovijedanja hrišćanstva prevazišli svoje savremenike i koje je Crkva svrstala u red svetih, bili su tema velikih bogoslovskih sporova i rasprave u narodu, koji su okončani 1084. godine ustanovljenjem zajedničkog praznika, u vrijeme cara Aleksija Komnena.

U javnim bogoslovskim raspravama jedni su uzdizali Vasilija zbog čistote i hrabrosti, drugi Grigorija zbog nedostižne visine u bogoslovlju, a treći Zlatoustog zbog čudesne slatkorečivosti i jasnoće u propovijedanju hrišćanske vjere.

Njihove pristalice su se nazivali Vasilijani, Grigorijani i Jovaniti.

Prema predanju, spor je riješen kada su se svetitelji javili u snu episkopu evhairskom Jovanu, prvo svaki zasebno, a potom zajedno, poručivši mu da su "jedno u boga", da u njima nema ništa protivrječno i savjetujući ga da im napiše zajedničku liturgiju i odredi zajednički praznik.

Sveta tri jerarha slave se uvijek 12. februara po Gregorijanskom, odnosno 30. januara po Julijanskom i bogoslužbenom kalendaru SPC.

U pravoslavnim hramovima tada se služe liturgije u slavu svetitelja koji su zauzeli visoko mjesto u istoriji hrišćanske crkve.

Na ovaj praznik SPC slavi svetog Vasilija Velikog kao retoričara, filozofa i pisca svetih liturgija koje se služe 10 puta godišnje na velike pravoslavne praznike.

Sveti Grigorije Bogoslov se proslavlja kao episkop u Carigradu, a 12 godina je upravljao crkvom utvrđujući pravoslavlje, dok je sveti Jovan Zlatousti, kao veliki besjednik i tumač Svetog pisma, svojom rječitošću i jasnoćom misli prevazišao sve grčke retoričare.

Sveta tri jerarha proslavljaju svi pravoslavci, jer oni uživaju veliko poštovanje u srpskom narodu gdje su od davnine esnafska slava metalaca, a pravoslavni grčki narod ih smatra ne samo crkvenim već i nacionalnim i školskim praznikom.

Kakav vjetar duva - takva godina

Po tome kakvi vjetrovi danas duvaju, prognozira se kakvo nas vrijeme čeka tokom godine.

Vjeruje se da će godina biti dobra i bogata ukoliko duva južni vjetar, a da "sjeverac" donosi lošu godinu s hladnim vremenom.

Istočni vjetar donosi nestašice, a zapadni izobilje ribe i mlijeka.

Ako vjetra nema, čeka nas bogata godina.