Sutra je jesenji Krstovdan: Zašto se strogo posti i šta na ovaj dan nalaže tradicija

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave sutra, 27. septembra, jesenji Krstovdan, odnosno Vozdviženje Časnog krsta. Veliki praznik koji je u crkvenom kalandaru obilježen crvenim slovom, obilježava se u spomen na dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim.

Jesenji Krstovdan obilježava se 27. septembra, a 18. januara zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan.

U stara vremena ljudi su na Krstovdan strogo postili, na hljebu i vodi, ali se jelo i grožđe, što je i danas običaj, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: "Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!". U nekim srpskim selima održavali su se na veliki praznik vašari, a ovaj dan prate i drugi običaji.

Banjalučani blistaju u Sofiji: KKI Vrbas izborio finale

Prema starom običaju, na jesenji Krstovdan se stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. U selima su se isplaćivali takozvani poljaci, koji su čuvali polja od Đurđevdana do Krstovdana, tjerali ptice i naplaćivali globe od onih čija je stoka pravila štetu na tuđim njivama. Isplaćivalo se onoliko koliko je bilo dogovoreno o Đurđevdanu.

Narodno vjerovanje kaže da se na Krstovdan zmije povlače na počinak i da ih od tada više nema. Vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.

Sjećanje na 179 poginulih boraca: Parastosi u Zalužanima i Donjoj Piskavici

Jedan od najljepših običaja koji se vezuju za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i osvećenje bosiljka. Ta biljka je u našem narodu poznata kao božija i veoma je važna za tradicionalne običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće.

Zato bi 27. septembra u kuću trebalo unijeti malo bosiljka, za uspjeh i zdravlje cijele porodice. Bosiljak se kači na ikonu da cijela godina ne bi išla naopako, a smatra se da je dobro popiti i čaj od bosiljka.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Da li se posti na jesenji Krstovdan

Na sutrašnji praznik je post obavezan. I nije u pitanju samo tjelesno odricanje od hrane životinjskog porijekla, već i duhovni napor usmjeren ka unutrašnjem miru. Krstovdan podstiče na razmišljanje o moralnim vrijednostima i čistoti uma i tijela.

Duhovni post podrazumijeva uzdržavanje od negativnih misli i djela, dok tjelesni zahtjeva ishranu na vodi, bez namirnica životinjskog porijekla, čak i ulja. Jedno voće ima posebnu simboliku.

Grožđe se 27. septembra jede kao simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja. Vjeruje se da oni koji ga konzumiraju na jesenji Krstovdan privlače sreću i prosperitet u svoj život.

Vrijeme na jesenji Krstovdan

Uvreženo je mišljenje da vremenski uslovi na jesenji Krstovdan donose posebno predskazanje:

– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.

– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.

– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.

Da li dijete treba da nosi ime pokojnika: Sveštenik riješio dilemu jedne majke

– Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.

– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.

Tu je i običaj vezan za dugovanja. Vraćanje dugova na jesenji Krstovdan je običaj koji simbolizuje moralnu čistotu i poštovanje prema bližnjima. To je gest koji oslobađa od tereta i stvara harmoniju u međuljudskim odnosima.

Krstovdan je dan kada se vjernici podsjećaju na snagu vjere i tradicije, uz običaje koji njeguju duhovnost i zajedništvo.

(BlicŽena)