Šta donosi sjednica Skupštine Banjaluke: Jedan račun za komunalije, kredit od 18 miliona i parking

Na dnevnom redu sjednice Skupštine grada Banjaluka, zakazane za 5. avgust, naći će se nekoliko odluka koje bi mogle značajno uticati i na građane i na gradski budžet. Odbornici će, između ostalog, odlučivati o uvođenju objedinjene naplate komunalnih usluga, novom kreditnom zaduženju Grada u iznosu od 18 miliona KM, ali i o odluci koja se odnosi na naplatu parkinga.

U razgovoru za portal Provjereno niko od odbornika skupštinske većine ne otkriva da li će glasati za ove prijedloge. U narednim danima očekuju se sastanci klubova odbornika i vladajuće koalicije, nakon kojih bi trebalo da bude poznat konačan stav većine.

Posebnu pažnju privukao je prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića da građani ubuduće više komunalnih usluga plaćaju putem jednog računa. Iako se u obrazloženju ističu jednostavnije plaćanje i manji troškovi, sam tekst predložene odluke ostavlja više otvorenih pitanja, prije svega ko će u praksi obavljati poslove obračuna i naplate.

Jedinstvena komunalna naknada

Ukoliko Skupština usvoji ovaj predlog, Grad Banja Luka će preuzeti organizaciju zajedničkih poslova – od vođenja jedinstvene evidencije i obračuna, do izdavanja jednog računa za više komunalnih usluga, navodi se u odluci u koju je portal Provjereno imao uvid.

Koje bi sve usluge ušle u jedinstveni račun?

Prema predloženoj odluci, sistem objedinjene naplate trebalo bi da obuhvati:

• proizvodnju i isporuku vode, kao i prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda,
• zbrinjavanje otpada iz stambenih i poslovnih prostora (odvoz smeća),
• komunalnu naknadu za usluge zajedničke komunalne potrošnje,
• naknadu za održavanje grobnog mjesta,
• te druge usluge i naknade javno-komunalnog karaktera.

Šta se navodi u obrazloženju odluke?

U obrazloženju akta ističe se da je osnovni cilj stvaranje pogodnost za građane kroz uvođenje centralne evidencije i izdavanje jednog računa.

Prema navodima iz obrazloženja, potencijalne koristi za građane i sistem bi bile:

• Plaćanje uz manju proviziju: Navodi se mogućnost plaćanja svih usluga putem jednog računa na mjestu po želji korisnika, uz manju proviziju.
• Lakši uvid u dugovanja: Građani bi imali pristup jedinstvenoj finansijskoj kartici i kompletnom pregledu eventualnih dugovanja ili pretplata.
• Uštede za komunalna preduzeća: Tvrdi se da bi se smanjili troškovi obračuna, štampe, dostave računa i potencijalnih utuženja kod davalaca usluga.

Međutim, važno je podvući da su ovo samo procjene i namjere izložene u obrazloženju, dok će stvarna primena zavisiti od toga kako će sistem biti definisan u praksi.

Ključna nepoznanica: Ko će vršiti naplatu?

Ono što posebno privlači pažnju u samom tekstu Odluke jeste to što nigdje nije definisano ko će konkretno obavljati djelatnost obračuna i naplate. U tekstu se navodi da zajedničke poslove "organizuje Grad Banja Luka", dok se definisanje postupka i načina plaćanja u potpunosti prepušta aktu koji će naknadno donijeti Gradonačelnik.

Ovakva praznina u odluci otvara ozbiljne dileme i potencijalne probleme. Naime, ukoliko bi ta djelatnost bila dodjeljena nadležnom odjeljenju u Gradskoj upravi, moglo bi doći do istih problema kao sa naplatom parkinga.

Stanivuković je ranije predlagao da tu djelatnost preuzme ZIBL, kao i naplatu parkinga, pa je moguće da ovaj posao bude dodjeljen upravo njima.

Kredit

Predloženo i kreditno zaduženje u iznosu od 18 miliona KM. Kako se navodi u prijedlogu odluke, zaduženje bi bilo po kamatnoj stopi od maksimalno osam odsto na period otplate od 15 godina.

Sredstva bi, ukoliko zaduženje dobije zeleno svjetlo, trebala biti iskorištena za projekte reponstrukcije pješačke zone od Kuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske sa dijelom do Ulice Sime Šolaje, rekonstrukciju i sanaciju centralne pješačke zone koja obuhvata Ulicu Veselina Masleše (Gospodska ulica), dio ulica Kralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske, zatim uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti RS, kao i rekonstrukciju i sanaciju parka Petar Kočić.