Planirano povećanje plata budžetskim korisnicima, evo kada

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je u narednoj godini planirano povećanja plata za budžetske korisnike, ali da će to biti moguće tek nakon prvog kvartala.

"Planirano je povećanje plata budžetskih korisnika, ali nikako od 1. januara, već kada sagledamo šta će se dešavati u prvom kvartalu. Kada vidimo da postoji prostor, onda ćemo povećati plate", rekla je Vidovićeva.

Vidovićeva je u intervjuu Srni istakla da postoji ambiciozan plan u vezi sa tržištem kapitala i osiguranja, te navela da će se tražiti rješenja za osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova da bi se dala mogućnost dodatne uplate onima koji to žele.

"Vidjeli ste da smo dosegnuli iznos od dvije milijarde isplate za penzije. Broj penzionera raste, kao i u svim drugim zemljama u regionu. Mi ćemo u narednom periodu krenuti u osnivanje još jednog dobrovoljnog penzijskog fonda u saradnji sa postojećim institucijama. Da promovišemo da mladi ljudi odvajaju novac u taj fond, da bi imali dodatnu isplatu uz redovnu penziju. To je na zapadu zaživjelo", navela je Vidovićeva.

Vidović: Utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna zakona o doprinosima

Govoreći o planovima, ona je ukazala da je završen Nacrt zakona o platnom prometu, te da će početkom 2026. godine biti održana i javna rasprava.

"Taj zakon će u velikoj mjeri smanjiti cijenu platnog prometa, kako za građane, tako i za privredu. Značajno je usvajanje tog dokumenta", poručila je Vidovićeva.

Ona smatra da će se u idućoj godini realizovati sve ono što je predviđeno strateškim dokumentima i da neće biti problema kada je riječ o ispunjenju budžeta.

NEKE OD IZMJENA I DOPUNA POREZA NA DOBIT, DOHODAK, DOPRINOSE

Vidovićeva je napomenula da je Vlada Republike Srpske predložila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit sa manjim izmjenama za oporezivanje kapitala i kada su pitanju banke, gdje se uvodi oporezivanje kamata koje banke naplaćuju kada kupuju obveznice Republike Srpske.

"Od 2015. godine banke su oslobođene oporezivanja kamata koje naplaćuju kada kupuju obveznice Srpske, jer smo tom mjerom nastojali stimulisati razvoj i te vrste finansijskog tržišta. Sada smatramo da je taj tržišni segment u velikom zamahu i da nema više potrebe za oslobađanjem od te vrste oporezivanja", navela je Vidovićeva.

Ona je najavila da bi te zakonske izmjene trebale stupiti na snagu 1. januara, tako da će se oporezivati kamate na ono što se bude kupovalo poslije tog datuma.

Vidovićeva je rekla da, kada su u pitanju porezi i dorpinosi koje plaćaju sitni preduzetnici, u narednoj godini neće biti povećanja osnovice za plaćanje doprinosa i da će po tom osnovu doći do smanjenja priliva sredstava u budžet.

"Kada je u pitanju dohodak i doprinosi kod plata radnika sa najnižom spremom, njima je minimalna plata povećana na 1.000 KM, ali smo predložili da 50 KM bude neoporezovano. To znači da na platu tih radnika od 1.000 KM poslodavac plaća obaveze na iznos od 950 KM, a na 50 KM ne plaća", navela je Vidovićeva.

(VIDEO) Nova epizoda PoTTcasta: Gost Zora Vidović

SLIJEDI INVESTICIONI CIKLUS U SRPSKU

Zora Vidović najavila je da će u idućoj godini uslijediti veliki investicioni ciklus u izgradnju auto-puteva, zatim u elektroprivredi, kao i u mnogim drugim djelatnostima.

Vidovićeva kaže da će to biti moguće, zahvaljujući mnogo povoljnijem položaju u svim oblastima ulaganja u odnosu na prethodne dvije godine kada je bio vrlo ograničen prostor.

"Bili su veliki pritisci na Republiku Srpsku, sankcije i sve ostalo što nas je pratilo. Ne može se vjerovati koliko se sada promijenila klima prema Srpskoj", izjavila je Vidovićeva u intervjuu Srni.

SRPSKA OSTAJE NISKO ZADUŽENA

Kada je riječ o zaduženosti, Vidovićeva je navela da Republika Srpska i dalje ostaje nisko zadužena, budući da će na kraju 2026. godine ukupan dug biti 7,169 milijardi KM ili 35,8 odsto od bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

Vidovićeva je ukazala da je u narednoj godini planirano zaduženje Republike Srpske za 1,69 milijardi KM, a u isto vrijeme i otplata od 1,508 milijardi KM.

Sutra isplata boračkih i socijalnih naknada u Srpskoj

"To znači da je mala razlika između zaduženja i otplate, tako bi na kraju 2026. godine ukupan dug Republike Srpske iznosio 7,169 milijardi KM ili 35,8 odsto od BDP, a javni dug 6,443 milijarde KM ili 32,26 odsto BDP-a", precizirala je Vidovićeva.

Ona je konstatovala da, uprkos ovom zaduženju Republika Srpska ostaje nisko zadužena jer je povećanje od nekih 0,4 do 0,5 odsto zanemarivo.

Vidovićeva je napomenula da je za javni dug granica 55 odsto BDP-a, a za ukupni dug 60 odsto.