Ošap Gaćanović: Pokušavaju da isključe Republiku Srpsku iz Komisije za očuvanje spomenika

Zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Muhamed Hasanović zatražio je od ministra finansija i trezora Srđana Amidžića da javnosti obrazloži po kojem pravnom osnovu su isplaćene plate osobama koje su, kako tvrdi, razriješene dužnosti članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Na ove navode reagovala je članica Komisije iz Republike Srpske Anđelina Ošapgaćanović, koja tvrdi da nije razriješena i da joj do danas nije dostavljeno rješenje o prestanku radnog angažmana.

Ona je navela da je od Ministarstva finansija i trezora BiH dobila isplatu plate, što smatra zaštitom njenih radnih prava, te optužila Hasanovića da je svoje tvrdnje zasnovao na netačnoj informaciji.

Ošap Gaćanović kaže da je od Hasanovića zatražila javno izvinjenje i povlačenje navoda, ali da je umjesto toga dobila privatni mejl u kojem je on naveo da štiti budžet BiH.

Prema njenim riječima, Narodna skupština Republike Srpske početkom jula potvrdila je veto srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na odluku o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Ona tvrdi da odluka Predsjedništva BiH, na koju se pozivaju službenici Komisije, nema pravno dejstvo nakon što je Narodna skupština Srpske potvrdila veto.

- Ja još uvijek do danas nisam dobila ugovor, odnosno rješenje o prekidu mog radnog ugovora - rekla je Ošap Gaćanović, navodeći da se u spornoj odluci Predsjedništva BiH ne pominje njeno razrješenje, niti član Komisije iz Republike Srpske.

Ona smatra da se pitanje njenog statusa koristi u političkim obračunima, ali i kao pokušaj da se Republika Srpska isključi iz rada Komisije.

Govoreći o radu Komisije, Ošap Gaćanović je ocijenila da postoje brojni problemi u njenom funkcionisanju. Posebno je kritikovala, kako je navela, proširivanje nadležnosti Komisije kroz interne akte, uključujući pitanja načina čuvanja kulturnog nasljeđa i arheoloških nalaza.

Prema njenim riječima, sporna su i tumačenja koja se odnose na nacionalnu pripadnost kulturnog nasljeđa u BiH. Ona je naglasila da Aneks 8 Dejtonskog sporazuma, po njenom tumačenju, ostavlja prostor svim konstitutivnim narodima da štite svoje kulturno nasljeđe.

- Rad Komisije godinama praćen administrativnim problemima, kao i negativnim revizorskim izvještajima, te je o tim pitanjima bilo riječi i u izvještajima koji su dostavljani institucijama BiH i Tužilaštvu BiH - navela je Ošap Gaćanović.

Ona je posebno ukazala na, kako je navela, sve izraženiji ideološki pristup u radu Komisije, navodeći primjere tumačenja srpskog kulturnog i vjerskog nasljeđa. Prema njenim riječima, problem je i u tome što se kroz odluke Komisije, pored proglašavanja dobara nacionalnim spomenicima, pokušava uređivati način njihovog čuvanja, arheoloških istraživanja i raspolaganja pronađenim predmetima.

Ošap Gaćanović je upozorila i na pitanje imovine Srpske pravoslavne crkve, tvrdeći da se kroz pojedine odluke stvara prostor da se crkvena imovina tretira kao državna. Navela je da se slični pokušaji, prema njenim tvrdnjama, odnose i na arheološki materijal pronađen na teritoriji Republike Srpske.

- Sporna su i tumačenja koja se odnose na nacionalnu pripadnost kulturnog nasljeđa u BiH. Ona je naglasila da Aneks 8 Dejtonskog sporazuma, po njenom tumačenju, ostavlja prostor svim narodima da štite svoje kulturno nasljeđe, te da se nasljeđe naroda koji su ga stvarali ne bi trebalo preimenovati samo na osnovu teritorije na kojoj se nalazi - naglasila je ona.

Kao jedan od primjera navela je pitanje srpskih srednjovjekovnih rukopisa i pravoslavnog nasljeđa, uz ocjenu da se njihova pripadnost pokušava tumačiti drugačije od istorijskog i kulturnog konteksta u kojem su nastali. Istovremeno je naglasila da zaštita srpskog nasljeđa, kako je rekla, ne znači ugrožavanje nasljeđa drugih naroda u BiH.

Ošap Gaćanović je navela i da je rad Komisije godinama praćen administrativnim problemima, kao i negativnim revizorskim izvještajima, te da je o tim pitanjima bilo riječi i u izvještajima koji su dostavljani institucijama BiH i Tužilaštvu BiH.

Ona je ukazala i na pitanje rukovodećih službeničkih pozicija u Komisiji, za koje smatra da bi trebalo da budu ravnopravno raspoređene, te navela da su njeni pokušaji da se o tome razgovara bili u sukobu sa interesima pojedinaca unutar institucije.