Najmlađi korisnik "Plavog telefona" sedmogodišnjak, najstariji imao 94 godine

Oko 12.500 poziva ostalo je bez odgovora jer su upućeni van radnog vremena savjetodavne linije. Iz Udruženja „Nova generacija“ upozoravaju da je potrebno produžiti dostupnost Plavog telefona, dok stručnjaci poručuju da je najvažnije da roditelji čuju i ozbiljno shvate probleme svoje d‌jece.

Plavi telefon je od 2013. godine primio gotovo 90.000 poziva d‌jece, mladih i odraslih iz Republike Srpske i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Među najčešćim razlozima obraćanja su problemi s mentalnim zdravljem, anksioznost, depresija, usamljenost, samopovređivanje, suicidalne misli i različiti oblici nasilja, a podaci pokazuju i da značajan broj onih kojima je potrebna pomoć ne uspijeva da stupi u kontakt sa savjetnicima.

Na predstavljanju analize rada Plavog telefona za prvih 12 godina postojanja, direktor Udruženja „Nova generacija“ Saša Risojević upozorio je na oko 12.500 propuštenih poziva, koji se uglavnom bilježe nakon završetka radnog vremena linije, u 17 časova, kao i tokom vikenda i praznika.

„Analiza pokazuje da se propušteni pozivi najčešće dešavaju nakon 17 časova, pa sve do 22 časa. To govori da moramo produžiti radno vrijeme, minimalno do 22 časa, a idealno bi bilo da uspijemo da ga produžimo do ponoći“, rekao je Risojević.

Dodao je da bi bilo važno obezbijediti dostupnost Plavog telefona i vikendom i tokom praznika, kada se mijenja dinamika porodičnih odnosa, a problemi i nasilje mogu postati izraženiji.

Prema predstavljenim podacima, analiza obuhvata oko 77.000 poziva iz prvih 12 godina rada, dok je ukupan broj poziva od osnivanja linije dostigao gotovo 90.000.

Najčešći razlozi zbog kojih nam se odbraćaju djeca i mladi su promjene mentalnog zdravlja i to osjećanja anksioznosti, depresije, usamljenosti, samoprovrjeđivanje i suicidalne misli. Pored toga, djeca i mladi danas s nama dijele i da često doživljavaju različite probleme u vršnjačkim odnosima, porodičnim, prijateljskim odnosima. Takođe i različite oblike oblike nasilja, najčešće emocionalno nasilje, vršnjačko nasilje i nasilje na internetu koje je tokom posljednjih godina u porastu.

Rekla je Bobana Lipovac, savjetnica na Plavom telefonu istakavši da razgovori na Plavom telefonu imaju cilj da pruže pomoć podrške osobikoja se obratila, te da izgradi povjerenje između savjetnika i djeteta koje se javilo. Vremenski, kako je rekla, razgovori traju raličito od desetak minuta, pa čak i do šest sati.

"Usmjereni smo da djecu podučomo da bolje razumiju svoja osjećanja i šta bi bilo nabolje da se uradi u specifičnoj situaciji u kojoj se dijete našlo. Kada zaprimimo informaciju da postoji životna opasnost, odnosno određeni suicidalni planovi, kontakiramo odgovarajuće institucije. Imamo odličnu saradnju sa MUP RS", rekla je savjetnica Plavog telefona.

Lipovac je naglasila da je za roditelje navažnije da čuju svoje dijete kako bi bili u mogućnosti da mu pomognu.

"Ne postoje mali i nebitni problemi. Sve ono s čime se djeca susreću je podjednako važno. Od reakcije roditelja i zavisi da li će dijete dobiti podršku. Ako dijete ne stekne osjećaj da ima podršku od roditelja ono će je potražiti na drugom mjestu", objasnila je Lipovac.

Plavi telefon najčešće pozivaju djeca uzrasta od 13 do 15 godina, te osobe preko 30 godina a to su uglavnom roditelji koji imaju poteškoće, budući da nema savjetodavnih ustanova.

"Najmlađi korisnik Plavog telefona imao je sedam godina, a najstariji 94 godine. Otvoreni smo za djecu do 30 godina i roditelje, te odrasle osobe koje se susreću s nasiljem i imaju suicidalne misli s kojima izdvojima tridesetak minuta razgovora kako bismo dalje utvrdili gdje da uputimo osobu za pomoć i podršku", istakla je ona.