Mještani još jednog banjalučkog naselja podigli glas protiv gradnje

Mještani Lorkinog naselja okupili su se na mirnom protestu pod nazivom "Ni metar mimo plana". Poručuju da ne žele dozvoliti gradnju koja, prema njihovim navodima, ugrožava kvalitet života i javne površine u ovom dijelu grada.

Naime, građani su nezadovoljni izdavanjem građevinskih dozvola i lokacijskih uslova za izgradnju parking-mjesta mimo važećeg regulacionog plana.

Kako navode, u naselju već postoji nedostatak parking-mjesta za stanare postojećih objekata, a dodatna gradnja, kako tvrde, bi pogoršala ionako složenu situaciju.

Kako je istakla Ana Đurić, stanovnici su se okupili kako bi sačuvali naselje i spriječili odluke koje, prema njihovim riječima, idu na štetu građana.

„Naše naselje nije samo skup zgrada i ulica. To je mjesto gdje živimo i tu smo danas da sačuvamo ono što vrijedi i spriječimo ono što šteti. Danas smo ovdje protiv odluka koje gradska uprava Banjaluke donosi, ali i za nas, za naše naselje i kvalitet života“, poručila je Đurićeva.

Prema njenim riječima, planirana je izgradnja više kolektivnih stambeno-poslovnih objekata, pri čemu se, kako tvrdi, dio javnih površina, uključujući saobraćajnice i zelene površine, kroz građevinske dozvole dodjeljuje investitorima.

Ona je podsjetila da je još 2008. godine, tokom izrade regulacionog plana, stručni tim konstatovao veliki nedostatak parking mjesta u naselju.

„Na 211 stambenih jedinica i 20 poslovnih prostora trenutno imamo svega 92 parking mjesta. Tada je konstatovano da je potrebno ukupno 231 parking mjesto, a planirano je i dodatnih 82 kroz javne površine i eventualnu garažu. Iako je ta ideja stara više od 15 godina, problem i dalje nije riješen“, navela je Đurićeva, prenose Nezavisne.

Dodala je da građani smatraju da gradska uprava ne bi smjela donositi odluke koje pogoršavaju stanje u naselju i dodatno opterećuju infrastrukturu.

„Regulacioni plan je zakonom obavezujući dokument i on mora biti poštovan. On obavezuje i gradsku upravu i investitore, ali i sve učesnike u procesu planiranja i gradnje“, naglasila je ona.

Đurićeva je poručila da mještani nisu protiv gradnje, ali da ne žele odstupanja od postojećeg plana.

„Ne želimo da kažemo ne gradnji. Gradnja je planirana, ali ne želimo da damo ni metar mimo regulacionog plana. To je poruka današnjeg skupa“, zaključila je Đurićeva.

Kako je istakao Darko Đurić, problem u naselju ne odnosi se samo na nedostatak parking mjesta, već, kako tvrdi, na širi problem koji bi mogao trajno narušiti kvalitet života u ovom dijelu Banjaluke.

„Ovo nije samo problem parkinga, već problem koji bi mogao trajno upropastiti ovo naselje. Godinama već postoji problem parkiranja, a iz godine u godinu on postaje sve veći. Rečeno je koliko imamo stanova i koliko parking mjesta, a situacija je već sada loša“, naveo je Đurić.

On je istakao da je prošle godine izdata građevinska dozvola za jedan objekat, za koji tvrdi da je u suprotnosti sa važećim regulacionim planom iz 2008. godine, koji se odnosi na prostor između Ulice Ranka Šipke i Petra Rađenovića.

„Plan iz 2008. godine jasno propisuje da se može graditi, ali uz uslov da se sva potrebna parking mjesta za nove objekte obezbijede unutar same parcele. To znači da investitori ne mogu koristiti ni postojeći ni planirani javni parking za svoje potrebe. Međutim, gradska uprava je investitoru od potrebnih 12 parking mjesta dozvolila da četiri obezbijedi na planiranom javnom parkingu koji još nije ni izgrađen“, rekao je Đurić.

Dodao je da je na tom prostoru planiran javni parking sa 35 mjesta, ali da bi, prema trenutnim planovima, dio tih mjesta bio dodijeljen investitorima, dok bi dodatna mjesta bila ukinuta radi prilaza objektima.

„Oni su čak izmislili termin ‘pripadajuća javna parking mjesta’, što ne postoji u planu. Uz to, ukidaju se još dva parking mjesta kako bi investitor imao pristup objektu, iako je regulacionim planom predviđen javni parking, trotoar, zelena površina i drvored“, naveo je Đurić.

Prema njegovim riječima, u postupku je i izdavanje dozvole za drugi objekat, gdje je investitoru, kako tvrdi, omogućeno da dio parking mjesta obezbijedi na javnoj površini.

„U tom slučaju investitoru je od potrebna 22 parking mjesta omogućeno da osam obezbijedi na javnom parkingu, a dodatna dva mjesta bi bila ukinuta radi pristupa. Reagovali smo na vrijeme i Urbanističko-građevinska inspekcija je poništila lokacijske uslove i naložila da se u roku od 30 dana usklade sa planom ili ponište. Međutim, prošlo je nekoliko mjeseci, a ništa nije urađeno“, rekao je Đurić.

On je dodao da je zahtjev podnio i treći investitor, te upozorio da bi, ukoliko se takva praksa nastavi, planirani javni parking mogao biti trajno izgubljen.

„Na tom prostoru postoje još tri parcele i gotovo je sigurno da će i tu biti novih zahtjeva za gradnju. To znači da bismo u ovoj ulici mogli imati sedam pristupa kolektivnim stambenim objektima, čime bi javni parking bio nepovratno uništen“, istakao je Đurić.

Kako navodi, dodatni problem predstavlja i povećanje saobraćaja.

„Procjenjujemo da bi se izgradnjom novih objekata pojavilo dodatnih 60 do 70 vozila, a većina objekata ima i poslovne prostore, što bi dodatno opteretilo saobraćaj i učinilo kretanje ovom ulicom veoma otežanim“, rekao je on.

Đurić je naveo i da su mještani više puta slali zahtjeve gradskoj upravi, ali da odgovore, kako tvrdi, nisu dobili.

„Najstariji zahtjev datira još od 25. jula prošle godine, a odgovora nema. Podnijeli smo i zahtjev za ponavljanje postupka izdavanja građevinske dozvole još u oktobru i decembru prošle godine, iako je zakonski rok 60 dana, do danas nismo dobili odgovor“, kazao je Đurić.

On tvrdi da dodjeljivanje parking mjesta investitorima omogućava gradnju većih objekata nego što bi to bilo dozvoljeno.

„Jednostavno je jasno da, ukoliko investitor dobije parking mjesta na javnoj površini, može graditi više stanova. To znači i veću spratnost i veće objekte nego što je predviđeno planom“, naveo je Đurić.

Dodao je i da bi planirana gradnja mogla uticati na osunčanost postojećih objekata.

„Ako se izgrade planirane zgrade, dobićemo objekat dug oko 120 metara i visok 19 metara, što bi značajno smanjilo direktno osunčanje postojećih stanova. Prema analizi koju smo radili, pojedini stanovi bi imali svega dva sata direktnog sunčevog svjetla, iako zakon propisuje da se ne smije smanjiti više od 50 odsto“, rekao je Đurić.

On je naveo i da planirana spratnost prema regulacionom planu iznosi prizemlje, dva sprata, dok bi prema trenutnim rješenjima objekti imali prizemlje, tri sprata i povučenu etažu.

„Takođe, zakon propisuje najmanje 20 odsto zelene površine na parceli, dok objekat koji se trenutno gradi ima svega 0,32 odsto, što je daleko ispod propisanog minimuma“, zaključio je Đurić.