Ljetni Sveti Vračevi: Dan za molitvu za ozdravljenje, vjeruje se da bez prijeke potrebe ne treba izlaziti iz kuće

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svete vračeve Kozmu i Damjana, nebeske ljekare i zaštitnike ljekarske profesije koji su besplatno iscjeljivali bolesne.

Sveti Kozma i Damjan bili su ljekari i, prema hrišćanskom učenju, čudotvorci. Rođena braća, porijeklom iz Male Azije, nakon očeve smrti kao djeca su kršteni i vaspitani u hrišćanskom duhu.

Prema predanju, svetitelji su pomagali i liječili ne tražeći zauzvrat ništa "radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi", pa su u narodu poznati kao sveti besrebrenici. Smatraju se zaštitnicima ljekarske profesije.

Zapisano je, takođe, da je Kozma "ljuto zamjerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izliječili od teške bolesti, primio tri jajeta, pa je čak zatražio da ga po smrti ne sahrane pored brata". Svetitelji su ipak sahranjeni jedan pored drugoga u mjestu Feremanu.

Svetitelji Kozma i Damjan, u narodu poznati i kao Sveti Vračevi, predstavljaju se na ikonama i freskama u srednjovjekovnoj odjeći, s kovčežićima u kojima su nosili lijekove.

Jedna od najpoznatijih fresaka s likovima Svetih Kozme i Damjana nalazi se u Pećkoj patrijaršiji, iznad sarkofaga arhiepiskopa Danila Drugog.

Danas nastavak posjebne sjednice NSRS

Vjerovanja i običaji

Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan posebno je dobar za molitvu za ozdravljenje. Sveti Vračevi obilježavaju se s uvjerenjem da će Bog sačuvati ljude od bolesti i održati ih zdrave i sposobne za rad tokom cijele godine.

Bolesnici se zavjetuju Svetim Vračevima da će ih posebno poštovati i svetkovati ukoliko ozdrave, a u narodu postoji vjerovanje da na ovaj praznik nije dobro raditi teške fizičke poslove, posebno ne na velikim visinama.

Postoji i vjerovanje i da bez preke potrebe ne treba izlaziti iz kuće. Ovaj praznik se slavi i kao zaštita od udara groma.

Sveti Vračevi slave se i 14. novembra.