Linta: Vlada Srbije da traži od EU zabranu proslave „Oluje“

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta apelovao je danas na Vladu Srbije da zatraži od EU da Hrvatskoj zabrani proslavljanje zločinačke akcije „Oluja“ u kojoj je ubijeno 2.000 Srba, od kojih 1.200 civila, dok je prognano 250.000 lica srpske nacionalnosti. Linta navodi da je više razloga zbog kojeg bi EU trebalo uputiti ovaj zahtjev, a prvi je taj da Hrvatska ignoriše Ugovor o pristupanju sa EU, koji je stupio na snagu 2013. godine, kao i druge međunarodne obaveze, da procesuira sve ratne zločine. On podsjeća da se, prema nedavnom izvještaju poznate hrvatske organizacije za ljudska prava „Dokumenta“, u Hrvatskoj ne istražuju brojna krivična djela ratnog zločina počinjena protiv srpskih civila i ratnih zarobljenika, saopštio je Savez Srba iz regiona.

„Ne postoji nijedan aktivni postupak za masovne zločine protiv Srba u zločinačkim akcijama Bljesak i Oluja, kao i drugim zločinačkim akcijama i u nizu hrvatskih gradova.

Potpuno je jasno da Hrvatska krši i domaće i međunarodne obaveze“, ističe Linta.

On je ukazao da je Haški tribunal 2015. godine zločinačku akciju „Oluja“ okvalifikovao kao etničko čišćenje, odnosno akciju koja je kao planirani cilj imala protjerivanje Srba, te je stoga apsolutno neprihvatljivo da jedna članica EU slavi etničko čišćenje jednog naroda.

Linta ističe da u Hrvatskoj se slavi progon 250.000 Srba i ne priznaje se više od 2.000 srpskih žrtava, od toga više od 1.200 civila, čime Hrvatska ugrožava mir i saradnju sa Srbijom jer živi zarobljena u prošlosti.

„U Hrvatskoj se srpske žrtve ponižavaju, vrijeđaju, omalovažavaju, umanjuju i negiraju. Hrvatska odbija svaku mogućnost da se na brojnim mjestima stradanja srpskih civila postave spomen-ploče sa imenima stradalih“, navodi Linta.

SVR tvrdi: Evropski lideri negiraju članstvo Ukrajine u EU

On ukazuje i da na krajiškom području postoji tridesetak poznatih grobnica i grobnih mjesta na kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, ali vlast odbija njihovu ekshumaciju i opstruiše identifikaciju, dok se u Zavodima za sudsku medicinu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci nalazi oko 900 posmrtnih ostataka žrtava od kojih su, prema procjenama, najmanje 50 posto žrtve srpske nacionalnosti. „Hrvatska godinama blokira rješavanje 1.725 nestalih lica koji se nalaze na hrvatskom spisku nestalih. Ključni razlog jeste činjenica da su više od 1.000 njih Srbi“, ističe Linta. Zbog toga, kako navodi, Hrvatska uporno odbija da objavi nacionalnu pripadnost nestalih lica i javno navede koliko je nestalih Srba i Hrvata od 1991. do 1995. godine. „Zabranom proslave zločinačke akcije Oluja i konkretnim zahtjevima EU stvorili bi se povoljniji uslovi da Hrvatska konačno procesuira masovne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, da prizna srpske žrtve i da omogući da se obilježe brojna mjesta stradanja postavljanjem spomen-ploča, da riješi pitanje nestalih, kao i da vrati otetu srpsku imovinu i stečena prava fizičkim i pravnim licima i isplati naknadu štete za uništenu imovinu“, zaključuje Linta.