Ković: Primjer Uroševca pokazuje da Albanci žele da obrišu sve tragove srpskog postojanja

Peticija za izbacivanje imena grada Uroševca iz službene upotrebe pokazuje da Albanci na Kosovu i Metohiji žele da obrišu sve toponime i sve tragove srpskog postojanja, ocijenio je za Srnu istoričar Miloš Ković.
Komentarišući peticiju pod nazivom "Za Ferizaj bez Uroševca" i više od 14.000 potpisa podrške toj albanskoj inicijativi, koja će, kako je najavljeno, biti predata na razmatranje skupštini u Prištini, Ković je rekao da nema sumnje da se ide na to da se promjenom imena gradova, sela, rijeka, brda i dolina izbriše svaki trag da su ovdje živjeli Srbi.

On je naveo da politička klika u Prištini računa da će nakon genocida koji su sproveli nad srpskim narodom na taj način prisiliti Srbe da odu sa svog vjekovnog prostora.

"Svaki putnik koji dođe na Kosovo i Metohiju brzo shvata da su svi ili skoro svi toponimi srpskog porekla i ko je na Kosovu i Metohiji dovoljno dugo živeo da je dao imena svim toponimima. Ali, nakon ubistava, pljačke i uništavanja imovine i srpskih pravoslavnih svetinja, Albanci sada kreću i na toponime kako bi prekrojili istoriju", rekao je Ković.

Večeras otkrivanje spomenika knezu Lazaru

On je istakao da su Albanci uništavali i srpska groblja, što je činjeno i u Federaciji BiH, ali je to na Kosovu i Metohiji bilo i izraženije i daleko sistematičnije.

"Albanci uz sve to pokušavaju da promene imena i identitet srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji, pa tako tvrde da su oni nekada davno u praistoriji ili u starom veku gradili Visoke Dečane, Pećku patrijaršiju, Bogorodicu Ljevišku, Gračanicu i ostale srpske svetinje", ukazao je Ković.

Prema njegovoj ocjeni, iz svega toga je jasno da je na sceni pokušaj brisanja svakog traga srpskog postojanja u gradovima i selima koje su Albanci stavili pod kontrolu.

"Srbi su praktično proterani iz svih gradova koje su Albanci stavili pod kontrolu. Tamo gde ih ima kao u Kosovskoj Mitrovici i na severu, oni trpe ogroman pritisak. To što Albanci pokušavaju nije do kraja sprovedeno, jer na Kosovu i Metohiji još ima 100.000 Srba", rekao je Ković.

On je dodao da Srbi u Uroševcu i dalje imaju Crkvu Svetog cara Uroša, koja ima svog paroha, ali da je Srba u gradu vrlo malo.

"Ne treba sumnjati da će ovo biti samo prvi korak u nečemu što bi bilo sistematičnije zatiranje svih srpskih gradova kroz promene imena", upozorio je Ković.

On je naglasio da se uništenje srpske zajednice na Kosovu i Metohiji sprovodi i dan danas kroz parapolicijsku torturu, progon, hapšenje i zatvaranje Srba.

"Na taj način Albanci pokušavaju da zastraše Srbe i da ih prisile da napuste Kosovo i Metohiju", rekao je Ković.

Govoreći o istoriji Uroševca, Ković je objasnio da se taj grad u prošlosti jeste zvao Ferizaj ili Ferizović, kako su Srbi govorili.

"Tako se zvao pre nego što je to mesto postalo Uroševac. Srbi su govorili Ferizović. To je bila jedna stanica na pruzi kojoj je srpska vojska dala ime Uroševac, po caru Urošu, kada je Kosovo oslobođeno 1912. godine. Upravo tu oko Uroševca su se nalazili dvorci Nemanjića", naveo je Ković.