Kako povratiti nezakonito uzrpiranu srpsku imovinu u Federaciji BiH?

Odboru za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH javilo se više od 13. 000 ljudi, kojima je bez njihove saglasnosti zauzeta imovina u ovom entitetu.

Republika Srpska će, uz pomoć udruženja i kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, stati iza svih Srba kojima je nakon rata uzurpirana imovina i zaštititi jedno od osnovih ljudskih prava.

Bez obzira na opstrukcije i zatvorena vrata nadležnih institucija u Federaciji, u većini slučajeva imovina može biti vraćena pravim vlasnicima.

Dragana Duvnjak iz Beograda naslijedila je porušenu kuću i imanje u Lušci Palanci kod Sanskog Mosta nakon smrti oca Dragana, koji se decenijama borio za imovinska prava i dostojanstven život Srba povratnika u ovaj kraj. Administrativne poslove završila je uz posredovanje Kancelarije za pravnu pomoć u Bijeljini gdje je bila samo jednom.

- Zahvaljujući gospođi Radmili Zavišić koja radi u toj kancelariji, stupili smo u kontakt sa svim tamo institucijama, ona je cijelu komunikaciju imala, počevši od matičnog ureda, jer smo morali prvenstveno da promijenimo ime jer je bila greška u katastru. Sve papirološki što je bilo se slalo se ovdje meni, ja sam potpisivala i putem pošte slala direktno u Sanski Most - kaže ona.

U Lušci Palanci. gdje je prije rata živjelo 3.500 Srba, danas je tek nešto više od 200 povratnika. U mnogim srpskim selima na području Federacije BiH povratnika Srba i nema, a njihova imovina je uzrpirana. Primjera je mnogo.

- Kakanj, Konjic, Sarajevo, Zenica, Tuzla, Zavidovići, to su srpska sela koja su uništena u ratu i sada su to muslimani zauzeli i drže ta srpska sela, ne dozvoljavaju Srbima ni da se vrate ni da koriste. Cijelo selo Lokve je ogradio jedan musliman i ne dozvoljava nikom da dođe, niti hoće da kupi, samo jednostavno gola sila - kaže Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH.

Uzurpatori srpske imovine pozivaju se na Zakon o održaju koji je na snazi u Federaciji BiH, ali u slučajevima kada se radi o imovini prognanih Srba, sudovi presuđuju u korist stvarnih vlasnika. Iz Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć poručuju građanima da nisu sami u dugotrajnim i komplikovanim procedurama u slučajevima protivzakonitog sistemskog otuđenja imovine.

- Nažalost, dešava se to da prođe period od 20 godina i da se na njihovom zemljištu neko nastani ili da obrađuje njihovo zemljište i da samim tim stiče pravo posjeda i vlasništva nad tim zemljištem, što je pravni nonsens - navodi Dragan Rupar, rukovodilac Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć Srbima u Federaciji BiH u Istočnom Sarajevu.

Zaštita imovinskih prava Srba iz Federacije BiH cilj je i projekta "Imovina ima pamćenje". U Udruženju "Dom" podsjećaju na tzv. proces harmonizacije gdje je vlasnicima nekretnina oglasom u Službenim novinama Federacije ostavljan rok od 60 dana da uknjiže svoje zemljište , koje je u suprotnom prenoseno na lokalnu samoupravu.

- Najpoznatiji slučaj je slučaj porodice Prljeta iz Mostara za katastarsku opštinu Vrapčići, gdje im je upravo kroz proces harmonizacije 2018. oduzeto zemljište. Kroz napore Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć uspjeli su da vrate 2020. godine to svoje zemljište koje im vijekovima pripada - kaže predsjednik ovog udruženja, Dragan Jošić.

Uprkos brojnim administrativnim i pravnim preprekama sa kojima se susreću, informisanje građana o njihovim pravima urodilo je plodom, pa je broj zahtjeva za zaštitu imovinskih prava Srba u Federaciji u 2025. godini utrostručen u odnosu na prošlu godinu.