Eko toplane: Rast cijene grijanja znatno ispod rasta plata, penzija i ukupnih troškova života

Eko toplane Banja Luka objavile su analizu ključnih ekonomskih pokazatelja za period od 2018. do 2026. godine, s ciljem da građanima pruže potpun uvid u uslove u kojima funkcioniše sistem daljinskog grijanja u Banjaluci.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna neto plata u Srpskoj porasla je sa 825 KM u 2018. godini na 1.580 KM u 2026. godini. U istom periodu, cijena toplotne energije za krajnje korisnike povećana je sa 1,65 KM na 1,96 KM po kvadratnom metru.

Kako navode iz Eko toplana, za prosječnu platu u 2018. godini moglo se platiti oko 500 kvadratnih metara grijanja, dok se danas za prosječnu platu može platiti oko 806 kvadratnih metara, što pokazuje da je rast cijene grijanja bio znatno sporiji od rasta primanja zaposlenih.

Sličan trend zabilježen je i kod penzija. Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, prosječna penzija za puni radni staž porasla je sa 512 KM u 2018. godini na oko 1.040 KM u 2026. godini. Za prosječnu penziju prije osam godina moglo se platiti oko 310 kvadratnih metara grijanja, dok je danas taj iznos povećan na oko 530 kvadratnih metara.

Istovremeno, troškovi stanovanja u Banjaluci bilježe drastičan rast. Prosječna cijena stana po kvadratnom metru povećana je sa oko 1.900 KM u 2018. godini na približno 3.900 KM u 2026. godini. U odnosu na cijenu grijanja, za jedan kvadratni metar stana u 2018. godini moglo se platiti oko 1.151 kvadratni metar grijanja, dok se danas za istu vrijednost može platiti oko 1.990 kvadratnih metara grijanja.

Iz Eko toplana ističu da je, za razliku od cijene grijanja, rast ulaznih troškova sistema bio višestruko brži.

Troškovi tehničkog održavanja distributivne mreže povećani su za 247 odsto, troškovi električne energije za 181 odsto, troškovi plata za 88 odsto, cijena mazuta za 56 odsto, dok je cijena drvne biomase porasla za 36 odsto.

Ovakva disproporcija između rasta troškova i rasta cijene toplotne energije, kako navode, stvorila je dugotrajan finansijski pritisak na sistem daljinskog grijanja.

Iz Eko toplana Banja Luka poručuju da je neophodno otvoreno govoriti o ovim podacima, jer se održivost sistema ne može graditi na privremenim rješenjima i ignorisanju ekonomskih činjenica. Sistem koji godinama funkcioniše uz rast troškova, kažu, koji višestruko nadmašuje rast cijene usluge neminovno dolazi do tačke u kojoj su potrebne ozbiljne i odgovorne odluke.Cilj, kako ističu, nije prebacivanje tereta na građane, već očuvanje stabilnog, pouzdanog i dugoročno održivog sistema daljinskog grijanja.