Egzodus sarajevskih Srba ne smije biti zaboravljen

Cilj okruglog stola "Zatiranje i egzodus sarajevskih Srba krajem 20. vijeka" jeste da se ova izuzetno važna i bolna tema sagleda na naučno utemeljen i odgovoran način, uz doprinos relevantnih stručnjaka iz različitih oblasti, rekla je vršilac dužnosti direktora Instituta istorijskih nauka Mirjana Lukić.

Lukićeva je istakla da se okrugli sto, koji se održava u Rektoratu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizuje u okviru obilježavanja 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba, s namjerom da se o ovoj temi govori iz naučnog ugla i omogući šire razumijevanje istorijskih događaja.

"Željeli smo da okupimo relevantne stručnjake kako bismo doprinijeli boljem razumijevanju teme, ali i da čujemo različite stručne pristupe i analize", rekla je Lukićeva novinarima.

Prema njenim riječima, jedan od ključnih ciljeva skupa jeste i njegovanje kulture sjećanja i pamćenja.

"Ovo je naš način da se podsjetimo na ono što se dogodilo, da sačuvamo sjećanje, ali i da budućim generacijama ostavimo istinu koju ne smijemo zaboraviti", naglasila je Lukićeva.

Organizatori okruglog stola "Zatiranje i egzodus sarajevskih Srba krajem 20. vijeka" su Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Institut istorijskih nauka i Filozofski fakultet.

Masovni egzodus sarajevskih Srba počeo je 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pripale Federaciji BiH i trajao je gotovo do kraja marta.

Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.