Danas slavimo najvećeg Hristovog pravednika

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslaviće 5. novembra Svetog apostola Jakova, jednog od najpravednijih i najstrožih sljedbenika Hristovih. Njegov život bio je oličenje skromnosti i odricanja od svega tjelesnog, ali i primjer istinske ljubavi prema Bogu i ljudima. Ovaj praznik donosi i posebne običaje, naročito za neudate djevojke, ali i važno upozorenje onima koji žive u izobilju.

Život potpunog odricanja: "Koža mu se na koljenima stvrdnula od molitve"

Sveti Jakov, sin pravednog Josifa, obručnika Presvete Bogorodice, od mladosti je izabrao put čistote i molitve. Nosio je vlasenicu, spavao vrlo malo, dane i noći provodio u klečanju i molitvi, a od čestog metanisanja koža na koljenima mu je postala tvrda kao kamen. Nikada nije okusio vino, mast, ni ulje, živio je samo o hljebu i vodi i ostao devstvenik do kraja života.

U narodnom predanju posebno se pamti trenutak kada su Josifovi sinovi dijelili očevu zemlju, a jedini Jakov prihvatio malog Isusa kao svog sunaslednika. Zbog toga je nazvan "bratom Gospodnjim".

Apostol koji je prvi služio svijetu liturgiju

Kada je Isus započeo propovijed, Jakov je povjerovao u Njega i u potpunosti posvetio život vjeri. Poslije Hristovog vaskrsenja, Gospod mu se ukazao prije ostalih apostola, što pokazuje koliko ga je volio i cijenio.

Jakov je kasnije postao prvi episkop Jerusalimski i sastavio prvu hrišćansku liturgiju, koju su kasnije prilagodili Sveti Vasilije Veliki i Sveti Jovan Zlatoust.

Bio je poznat po tome što je sve bogatije ljude upozoravao da ne zaborave poniznost:

"Kao što cvijet travni uvene kad ga ogrije sunce, tako i bogataš nestaje sa svim svojim slavoljem."

Upozorenje bogatima i poruka o praštanju

Sveti Jakov je govorio da Bog bira siromašne ovoga svijeta da budu bogati vjerom, i da će naslijediti Carstvo nebesko.

Njegove riječi i danas odzvanjaju kao opomena:

"Nisu li bogataši ti koji vas ugnjetavaju i zar vas oni ne vuku na sudove?"

On je podsjećao da će nepravda i pohlepa uvijek biti primijećene od Boga:

"Gle, vapije plata radnika koji su požnjeli njive vaše, koju ste im zakinuli; vapaji žetelaca dođoše do ušiju Gospoda Savaota."

Mučenička smrt pravednika

Kada je u Jerusalimu zavladao prvosveštenik Anan, Jakov je postao meta zbog propovijedanja o Hristu. Tokom Pashe naređeno mu je da sa krova hrama govori protiv Isusa, ali je on javno svjedočio da je Hristos sin Božji. Razjareni sveštenici su ga oborili s krova i kamenovali.

Pao je teško ranjen, ali je na koljenima podigao ruke i molio se za svoje ubice riječima:

"Oprosti im, Gospode, jer ne znaju šta čine."

Umro je u svojoj 63. godini i ušao u istoriju Crkve kao Jakov Pravedni.

Običaji za praznik Svetog Jakova

Na dan Svetog Jakova, narod poštuje niz starih običaja i vjerovanja. Neudate djevojke u ponoć uoči praznika treba da se umiju hladnom vodom, kako bi zaštitile tijelo od zlih duhova i obezbijedile sebi zdravlje i srećan brak.

Takođe, na ovaj dan svi vjernici treba da se sjete praštanja. Kaže se da treba "oprostiti zlim jezicima" - onima koji su nas klevetali, ogovarali ili povrijedili riječima.

Sveti Jakov nas uči da je praštanje znak snage, a ne slabosti, i da onaj koji iskreno prašta, biva oslobođen težine grijeha i nezadovoljstva.

Poruka praznika

U srijedu, kada slavimo Svetog apostola Jakova, podsjetimo se njegovog života i primjera. Njegove riječi o skromnosti, poštenju i praštanju važe i danas, možda više nego ikada.

Djevojke neka u ponoć ispune svoj običaj, a svi zajedno se sjetimo da oprostimo - i onima koji to nisu zaslužili. Jer, kako je govorio Sveti Jakov, "Bog je izabrao siromahe da budu bogati vjerom" - i to je blago koje nikada ne propada, piše Telegraf.

Kalas: Crna Gora generalno najviše spremna za članstvo u EU