Bojić: Srpske žrtve iz Podrinja i Birča moraju dobiti zasluženo mjesto u svjetskoj kulturi pamćenja

Područje srednjeg Podrinja i Birča je jedno od najbolnijih mjesta kolektivnog sjećanja srpskog naroda, a četvrti jul trajno opominje na srpsko stradanje, ali i na obavezu da srpske žrtve konačno dobiju zasluženo mjesto u svjetskoj kulturi pamćenja, izjavio je direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić. Bojić je poručio i da slogan obilježavanja 34 godine od zločina nad 3.267 Srba u srednjem Podrinju i Birču „U Bratunac se ne zove, u Bratunac se ide” predstavlja poziv na nacionalnu i istorijsku odgovornost.

On je naglasio da je 4. jul jedan od najtužnijih dana u novijoj istoriji srpskog naroda i dan kada se srpski narod obavezuje da istina o njegovim žrtvama nikada neće biti prepuštena zaboravu.

Bojić je istakao da područje srednjeg Podrinja i Birča nije samo prostor pijeteta i stradanja, već i trajne opomene srpskom narodu.

Za sjedenje u hladu kazna 200 evra! Nova pravila na Bledu razljutila turiste

On je naveo da je to područje tokom cijelog 20. vijeka bilo jedno od najstradalnijih srpskih područja, od masovnih zločina nad Srbima u Drugom svjetskom ratu do stradanja u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, zbog čega danas predstavlja jedno od najbolnijih mjesta kolektivnog sjećanja srpskog naroda, saopšteno je iz Memorijalnog centra Srpske.

Bojić je napomenuo da je ove godine Organizacioni odbor za obilježavanje stradanja Srba srednjeg Podrinja i Birča na prijedlog Memorijalnog centra Republike Srpske usvojio zvanični slogan i vizuelni identitet povodom obilježavanja 34 godine od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču, te ocijenio da to predstavlja iskorak u načinu njegovanja kulture pamćenja.

Zvanični slogan obilježavanja je „U Bratunac se ne zove, u Bratunac se ide”, dok je vizuelni identitet ovogodišnjeg obilježavanja stavio u središte pažnje najbolniju temu, stradanje djece srednjeg Podrinja i Birča.

„Navedeni slogan nije samo rečenica, nego poziv na nacionalnu i istorijsku odgovornost svakog od nas”, naveo je Bojić.

On je istakao da je to najdublja obaveza prema žrtvama i put da se istina dugoročno sačuva od zaborava i selektivnog tumačenja.

„U Bratunac idemo zato što kao srpski narod u cjelini osjećamo svako naše stradanje. Decenijama je stradanje Srba u srednjem Podrinju i Birču ostajalo nedovoljno poznato izvan naših prostora. To predstavlja istorijsku nepravdu koju moramo ispraviti. Naš cilj nije da bilo čije žrtve umanjujemo, već da srpske žrtve konačno postanu vidljive svijetu i dobiju mjesto koje im pripada u globalnoj kulturi pamćenja”, naveo je Bojić.

Memorijalni centar Republike Srpske sistematski radi na snimanju svjedočanstava o stradanju srpskog naroda, te je samo u protekle dvije sedmice, povodom obilježavanja sjećanja na stradanje Srba u srednjem Podrinju i Birču, objavljeno 14 audio-vizuelnih svjedočanstva preživjelih i članova porodica žrtva sa ovog područja.

„To je tek početak velikog projekta. Do sada je snimljeno više od 150 audio-vizuelnih svjedočanstava Srba koji su preživjeli ratne strahote ili izgubili svoje najmilije u srednjem Podrinju i Birču”, naveo je Bojić.

Ta svjedočanstva predstavljaju neprocjenjivu istorijsku građu i već se prevode na strane jezike kako bi postala dostupna međunarodnoj javnosti.

Ponovo uhapšen Banjalučanin koji je vezao sina za banderu: Djetetu i tazbini prijetio ubistvom

„Želimo da glas naših žrtava bude razumljiv i čujan daleko izvan granica Republike Srpske i Srbije”, poručio je Bojić.

U narednom periodu Memorijalni centar Republike Srpske nastaviće da razvija digitalne arhive, dokumentarne filmove, izložbe, multimedijalne projekte i međunarodne prezentacije, sa posebnim fokusom na modernizaciju i digitalizaciju arhivske građe, kao i na primjenu savremenih vizuelnih formi komunikacije.

Cilj ovih aktivnosti jeste da autentična svjedočanstva o stradanju srpskog naroda dobiju snažan međunarodni odjek i da istina o srpskim žrtvama bude predstavljena u svjetskim muzejima, akademskim institucijama, medijima i na mjestima gdje se oblikuje međunarodno javno mnjenje.

„Ne tražimo poseban odnos prema srpskim žrtvama. Tražimo isti princip koji važi za sve nevine žrtve širom svijeta, pravo na istinu, dostojanstvo, sjećanje i poštovanje. Kultura pamćenja ne može biti potpuna ako iz nje budu izostavljene hiljade srpskih žrtava koje su stradale tokom rata”, poručio je Bojić.

On je uvjeren da dolazi vrijeme u kojem li će srpske žrtve biti priznate i globalno prepoznate.

Ninković: Nedopustivo da potkozarska sela nemaju vodu

„Učinićemo sve da njihovo stradanje bude utisnuto u svjetsku kulturu pamćenja. To je pitanje istorijske odgovornosti, našeg duga prema žrtvama i civilizacijska obaveza da istina ostane trajno sačuvana”, istakao je Bojić.a