BiH prati migracijska kretanja: Koordinacija službi zbog situacije na Bliskom istoku

Služba za poslove sa strancima spremna je na migracione izazove i zbog aktuelne situacije na Bliskom istoku sarađuje sa bezbjednosnim službama u BiH s ciljem pravovremenog odgovora, rečeno je Srni u ovoj službi. Iz Službe su istakli da inspektori za strance posjeduju značajno iskustvo u postupanju u vanrednim situacijama i da posao obavljaju na visokom nivou.

"U slučaju potrebe dodatna podrška se osigurava kroz ispomoć naših inspektora iz svih 16 terenskih centara Službe, čime se garantuje efikasan i koordinisan odgovor na terenu", naveli su iz Službe za poslove sa strancima.

Ukazano je da se sistem upravljanja migracijama u BiH kontinuirano unapređuje, a da se kapaciteti planiraju i prilagođavaju u skladu sa potrebama na terenu.

Raspolaže sa gotovo 4.000 mjesta u privremenim prihvatnim centrima Lipa kod Bihaća, Blažuj kod Sarajeva i Ušivak kod Hadžića. Od toga broja, oko 800 mjesta u prihvatnom centru Ušivak u statusu je mirovanja, ali se može brzo aktivirati.

"Time se dodatno osigurava adekvatan odgovor na eventualni povećani priliv migranata, a o eventualnom povećanju kapaciteta odluke donosi Savjet ministara", naveli su iz Službe.

Iz Službe su naveli da su od početka migrantske krize donijeli i implementirali više operativnih i planskih dokumenata kao i da kontinuirano sprovode operativne aktivnosti i koordinisane akcije u saradnji sa drugim nadležnim organima s ciljem borbe protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja migranata.

Kada je riječ o stupanje na snagu Pakta o migracijama i azilu EU, iz Službe su naglasili da je to značajan iskorak u pravcu uspostavljanja jedinstvenog i efikasnijeg sistema upravljanja migracijama na nivou Unije.

"To je zakonodavni okvir kojim se uređuju pitanja upravljanja migracijama, azila, kontrole vanjskih granica, vraćanja i solidarnosti među državama članicama EU", naveli su iz Službe.

Ovaj pakt za BiH, kao zemlju kandidata za članstvo u EU i zemlju koja graniči sa granicom EU prema Hrvatskoj, nema direktno pravno dejstvo, ali ima značajne indirektne implikacije, kako u zakonodavnom, tako i u operativnom smislu.