Babić: Kultura sjećanja važna zbog pokušaja revizije istorije

Predsjednik "Besmrtnog puka" u Republici Srpskoj Milana Babić poručila je na naučnom skupu u Rostovu na Donu da su neshvatljivi pokušaji poricanja Holokausta i revizije istorije, te ukazala na to da se u javnom diskursu u Hrvatskoj sistematski umanjuje broj žrtava logora Jasenovac.

Babićeva je izjavila Srni da je skup, koji je bio posvećen godišnjicama oslobođenja koncentracionog logora Aušvic, probijanja opsade Lenjingrada i trijumfalnog završetka Staljingradske bitke, okupio stručnjake, lidere nacionalnih kulturnih udruženja, prosvjetne radnike, te mlade iz Bjelorusije, Republike Srpske i Izraela.

Ona je napomenula da je i dalje nepoznato mnogo činjenica o Aušvicu, ali ono što je široko poznato dovoljno je da se formuliše jasan stav o istoriji koja se tu dogodila.

"Poznato nam je da je ubijeno oko 1,1 milion ljudi, da je preživjelo 7.000 zatvorenika koje je oslobodila Crvena armija, da je prethodno evakuisano od 56.000 do 58.000 zatvorenika, od kojih su mnogi stradali u takozvanim marševima smrti pošto su pješke prebacivani u druge logore pred dolazak Crvene armije", ukazala je Babićeva tokom onlajn-prezentacije.

Ona ističe da je poznato da su ubistva vršena na najmonstruoznije načine - u gasnim komorama, izgladnjivanjem, strijeljanjem, da su leševi spaljivani u krematorijumima.

Navodi da su sačuvane mnoge zgrade iz kompleksa logora, kao i brojna svjedočanstva o životu i stradanju zatvorenika.

"Teško je opisati užas koji je vladao u ovom logoru, ali i u drugim logorima u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. Upravo zato smo danas iznenađeni neshvatljivim pokušajima poricanja Holokausta i revizijom istorije", kaže Babićeva.

Ona dodaje da se postavljaju dva osnovna pitanja koja su oduvijek zbunjivala ljude - odakle u čovjeku tako ogroman i neshvatljiv potencijal zla i kako je i zašto Bog dopustio da se ovo zlo dogodi?

"Nezavisno od ovih teoloških pitanja koja će još dugo tražiti odgovor, naša odgovornost tiče se, prije svega, razobličavanja poricatelja Holokausta i revizionista istorije. Ovo je veoma važno da se ne bi ponovila istorija koju su naši preci preživjeli u vrijeme nacizma. Svjedoci smo da se iste čovjekomrzačke ideje opet pojavljuju u Evropi i da se ratna euforija raspiruje kod evropskih naroda, u različitoj mjeri", smatra Babićeva.

Ona podsjeća da su i narodi sa prostora bivše Jugoslavije bili zatvorenici u Aušvicu.

Babićeva navodi da je Muzej Aušvic imao i Jugoslovenski paviljon, a kada je Jugoslavija razbijena, novoformirane države nisu se mogle dogovoriti o njegovom održavanju i obnavljanju. Formalno, on je danas u stanju rekonstrukcije, ali ništa se ne radi da dođe i do obnove postavke.

"Da bi se razumjelo zašto je to slučaj, treba imati u vidu da je neonacistička ideologija veoma prisutna u nekim dijelovima bivše Jugoslavije. Upravo zato vidimo da se isti procesi poricanja Holokausta i revizije istorije odvijaju i kada je riječ o logorima u Jugoslaviji iz vremena Drugog svjetskog rata", rekla je Babićeva.

Ona je ukazala na to da se u javnom diskursu u Hrvatskoj sistematski umanjuje broj žrtava u Jasenovcu, najvećem logoru u nacističkoj državi NDH.

"Što se tiče užasa i zvjerstava koje su ustaše tamo počinile, Jasenovac nema paralelu u ljudskoj istoriji. Po obimu zločina, bio je to treći koncentracioni logor u okupiranoj Evropi /1941–1945/ poslije Aušvica i Treblinke. Dok su njemački logori sprovodili `tehnički` genocid, to jest ljudi su jednostavno istrebljivani na `transportnoj traci`, u Jasenovcu su ljudi ubijani na najbrutalnije načine poznate istoriji", navodi Babićeva.

Ona dodaje da su forenzička ispitivanja sprovedena u Donjoj Gradini i Jasenovcu otkrila više od 40 metoda ubijanja žrtava. Žrtve ovoga logora su, osim najbrojnijih Srba, bili Jevreji i Romi. Broj žrtava je ogroman i po nekim procjenama iznosi i do 750.000.

Ona podsjeća da je izvjestan broj zatvorenika logora Jasenovac upućivan u Aušvic.

"Udruživanje radi zlih djela nije nepoznato i nacisti raznih naroda su se udruživali. Ovo ne treba gubiti iz vida nikada. Kultura sjećanja i prenošenje istine o našim patnjama i pobjedama naš je najvažniji zadatak, jer neprijatelj još nije poražen", zaključila je Babićeva.

Ona je navela da su organizatori skupa Rostovski regionalni patriotski društveni pokret "Putevi slave – naša istorija" i Centar za medijske strategije.