Popodnevne navike za bolji krvni pritisak

Skoro polovina odraslih osoba ima povišen krvni pritisak, stanje koje znatno povećava rizik od srčanih bolesti, kao i srčanog i moždanog udara.

Problem je u tome što visoki pritisak često nema nikakve simptome, zbog čega ga ljekari s razlogom nazivaju „tihim ubicom", upozorava kardiolog dr Brajan Kejs.

Iako su lijekovi važan dio terapije, svakodnevne navike takođe imaju veliki uticaj, a popodne se pokazuje kao ključno vrijeme za male promjene koje mogu donijeti veliku korist, prenosi Index.hr.

"Popodne je period kada se stres, umor i lošiji izbori u ishrani najčešće nagomilavaju, zbog čega tada raste i rizik od skokova krvnog pritiska", objašnjava dr Kejs za "Eating Well".

Dodaje da upravo dosledne, jednostavne navike mogu dugoročno napraviti veliku razliku.

"Pacijenti koji aktivno učestvuju u brizi o svom zdravlju, prate pritisak i na vrijeme reaguju, značajno poboljšavaju zdravlje srca", ističe.

Bilo da je riječ o brzoj šetnji oko zgrade, laganom istezanju ili penjanju uz stepenice, svako kretanje koristi vašem krvnom pritisku. Popodne je za to idealno jer je tada stres često na vrhuncu.

Kardiolog dr Tarak Rambhatla objašnjava da lagana aerobna aktivnost pomaže opuštanju krvnih sudova i poboljšava cirkulaciju.

"Osim fizičke koristi, kretanje pruža i mentalni predah od radnih obaveza, što dodatno pomaže u snižavanju pritiska", kaže on.

Preventivni kardiolog dr Stiven Fenton dodaje da kratka, strukturisana aktivnost može sniziti sistolni pritisak za 5 do 8 mm Hg i zadržati taj efekat nekoliko sati.

Ishrana zdrava za srce, poput DASH dijete, jedan je od temelja kontrole krvnog pritiska. Ona se zasniva na namirnicama bogatim vlaknima i kalijumom, kao i zdravim mastima, uz ograničen unos soli.

"Popodnevni obrok je savršena prilika da birate pametno - kaže dr Rambhatla. Voće, jogurt, orašasti plodovi ili povrće pomažu u stabilizaciji pritiska i sprečavaju nagle skokove natrijuma. Takvi izbori, dodaje, smanjuju zadržavanje tečnosti i ukočenost krvnih sudova, što je čest problem kod prerađene hrane.

Stres je jedan od najčešćih okidača povišenog pritiska, ali dobra vijest je da se može ublažiti vrlo jednostavno.

"Duboko disanje, kratka pauza ili svjesno usporavanje mogu smiriti nervni sistem i sniziti krvni pritisak", objašnjava dr Kejs.

Rambhatla dodaje da već pet minuta sporog, kontrolisanog disanja aktivira parasimpatički nervni sistem, usporava rad srca i smanjuje stresne skokove pritiska.

Istraživanja pokazuju da ovakve vježbe mogu sniziti sistolni pritisak za oko sedam, a dijastolni za tri mm Hg.

Dehidratacija može nepovoljno uticati i na krvni pritisak. Istraživanja pokazuju da osobe sa povišenim pritiskom često imaju manji udio vode u tijelu.

Fenton preporučuje jednostavno rješenje: čašu vode ili nezaslađenog biljnog čaja.

"Dobra hidratacija podržava zdravlje krvnih sudova i pomaže da se spriječi porast pritiska kasnije tokom dana", ističe.

Popodnevna kafa može djelovati primamljivo, ali kod osoba sa povišenim pritiskom često donosi više štete nego koristi. Kofein može privremeno povisiti i sistolni i dijastolni pritisak i otežati večernje opuštanje.

"Izbjegavanje kofeina popodne pomaže da pritisak ostane stabilniji i poboljšava kvalitet sna", kaže dr Kejs.

Ako ne možete bez toplog napitka, bolja opcija su bezkofeinska kafa ili biljni čajevi.

Popodne je za mnoge najstresniji dio dana, naročito uz poslovne obaveze i porodične zadatke. Ako već imate problema sa krvnim pritiskom, upravo tada vrijedi stati i uvesti male promjene. Kratka šetnja, zdrav obrok, nekoliko minuta disanja ili zamjena kafe vodom mogu imati veliki efekat.

"Ove navike su jednostavne i lako se uklapaju u svakodnevni život, zbog čega su i efikasne", zaključuje Kejs i dodaje da kontrola krvnog pritiska nije samo pitanje današnjih vrijednosti, već ulaganje u zdravlje srca i sprečavanje budućih komplikacija, prenosi Dan.