Najpoznatije muzejske krađe u istoriji: Kako su lopovi ukrali Mona Lizu, Rembranta i kraljevski nakit

Lopovi su u nedjelju ukrali devet komada vrijednog nakita iz Luvra, ali ovo nije prva smjela pljačka u tom slavnom muzeju. Osim Luvra, pljačke vrijednih umjetnina dešavale su se i u drugim muzejima širom svijeta. Ovo su samo neke od njih.

U nedjelju ujutru, grupa lopova je, koristeći dizalicu s korpom, uspjela da dođe do postavke Napoleonove kolekcije u Luvru i ukrade devet vrijednih komada nakita.

Do krađe je došlo dok su turisti bili u Apolonovoj galeriji, gdje se nalazi dio francuskih krunskih dragulja.

Zločin se odigrao oko pola sata nakon otvaranja muzeja, u prisustvu posjetilaca, i smatra se jednom od najdrskijih muzejskih pljački u novije vrijeme. Događaj dolazi u trenutku kada zaposleni upozoravaju na preveliku gužvu i nedostatak osoblja, što dodatno opterećuje bezbjednost najposećenijeg muzeja na svijetu.

Luvr inače ima dugu istoriju krađa i pokušaja pljački.

Jedna od najpoznatijih krađa umjetničkih djela u istoriji dogodila se upravo tamo 1911. godine, kada je čuvena Mona Liza nestala iz svog rama.

Evo nekoliko najupečatljivijih krađa umjetničkih djela u istoriji:

"Mona Liza" - Leonardo da Vinči, Luvr, 1911.

Leonardovo remek-djelo "Mona Liza" danas je vjerovatno najpoznatija slika na svijetu i glavni mamac za posjetioce Luvra.

Međutim, prije nego što je ukradena, van umjetničkih krugova nije bila toliko poznata.

Godine 1911, bivši radnik muzeja Vinćenco Peruđa sakrio se unutar zgrade i izašao iz nje sa slikom sakrivenom ispod kaputa.

Vijest o krađi izazvala je globalnu senzaciju, a slika je pronađena dvije godine kasnije u Firenci, kada je Peruđa pokušao da je proda.

Taj događaj je zapravo doprinio da "Mona Liza" postane najpoznatija slika svih vremena.

"Jakob de Hejn III" - Rembrant, Galerija Dulvič, 1966, 1973, 1981, 1983.

U jednoj od najneobičnijih krađa, Rembrantov portret "Jakob de Hejn III" ukraden je čak četiri puta iz londonske galerije Dulvič i to 1966, 1973, 1981. i 1983. godine. Zbog toga je upisan u Ginisovu knjigu rekorda kao najčešće kradena umjetnička slika, s nadimkom "Rembrant za ponijeti".

Svaki put je pronađena i vraćena muzeju, gdje se i danas nalazi.

Ipak, najviše puta ukradeno umjetničko djelo svih vremena je čuvena Gentska oltarska slika ("Klanjanje mističnom jagnjetu") koju su naslikali Jan van Ajk i njegov brat.

Ona je bila meta krađe čak sedam puta, opljačkali su je Napoleonovi vojnici 1794. godine, a potom i nacisti tokom Drugog svjetskog rata.

Pljačka muzeja Izabele Stjuart Gardner, Boston, 1990.

Ova krađa se smatra najvećom umjetničkom pljačkom u američkoj istoriji, a ni posle 35 godina počinioci nisu uhvaćeni.

U ranim jutarnjim časovima 18. marta 1990. godine, dvojica muškaraca, prerušeni u policajce, ušla su u muzej uz izgovor da reaguju na poziv.

Savladali su dvojicu čuvara, vezali ih, i tokom narednih sat i po odnijeli 13 umjetničkih djela, među kojima su bile slike Rembranta, Vermera, Dega i Maneta.

Vermerovo djelo "Koncert" smatralo se jednim od najvrednijih - tada je procijenjeno na oko pola milijarde dolara.

Neka djela, uključujući Rembrantovu "Oluju na Galilejskom jezeru", isiječena su iz ramova, dok ti prazni ramovi i dalje vise u muzeju kao svjedoci nepoznate pljačke, piše Mondo.

Muzej Van Goga, Amsterdam - 1991. i 2002. godine

Godine 2002, dvojica lopova pomoću merdevina i čekića obila su Van Gogov muzej u Amsterdamu i ukrala dva vrijedna platna.

Slike su kasnije pronađene u Italiji, u rukama napuljske mafije, i vraćene muzeju 2016. godine, nakon 14 godina.

Isti muzej bio je meta i 1991. godine, kada je ukradeno čak 20 Van Gogovih dela, ukupne vrednosti preko 400 miliona evra - uključujući i poznatu sliku "Ljudi koji jedu krompir".

Sva djela su ubrzo pronađena u napuštenom automobilu nedaleko od muzeja.

Zeleni trezor u Drezdenu - kraljevski nakit iz 18. vijeka, 2019.

Godine 2019, lopovi su razbili staklene vitrine u čuvenom „Zelenom trezoru" u Drezdenu i odnijeli dragocijeni nakit iz 18. vijeka, ukrašen dijamantima, vrijedan stotine miliona evra.

Zvaničnici su tada izjavili da su ukradeni predmeti „neprocjenjivi" i praktično nemogući za legalnu prodaju.

Dio ukradenog nakita je kasnije pronađen, petorica počinilaca su osuđena, dok je jedan optuženi oslobođen.