Mars: NASA istražuje moguće tragove drevnog života u krateru Jezero

Američka svemirska agencija NASA objavila je danas da njeni naučnici, uz pomoć rovera "Perseverance", pomno analizuju organski ugljenik pronađen na Marsu.

Ovo istraživanje moglo bi da pruži ključne odgovore na vječito pitanje: da li je Crvena planeta ikada bila kolijevka života?

Najnoviji istraživački rad detaljno opisuje strukturu organskog ugljenika otkrivenog prošle godine u sedimentnim stijenama Marsa. Ove stijene sadrže potencijalni "biosignatur" – mogući trag drevnog, mikrobnog života, prenosi Rojters. Stijene, stare između 3,2 i 3,8 milijardi godina, formirale su se pod površinom nekadašnjeg jezera u krateru Jezero.

Iako organski ugljenik čini osnovu života, gradeći DNK, ćelije i proteine, njegovo samo prisustvo nije direktan dokaz. Može nastati i kroz nebiološke hemijske procese, što dodatno komplikuje potragu za životom.

Stijene koje govore priče

Nalazi potiču iz dvije stijene u krateru Jezero, nazvane "Cheyava Falls" i "Walhalla Glades", uzorkovane na međusobnoj udaljenosti od stotinjak metara. NASA je ranije objavila snimke stijene "Cheyava Falls" , koja je oduševila naučnike svojim finim slojevima crvenkaste boje i mrljastim strukturama – formacijama koje se na Zemlji često povezuju sa aktivnošću mikroba.

Analize su sprovedene pomoću sofisticiranog instrumenta SHERLOC na roveru "Perseverance", koji je uspješno detektovao složeni, makromolekularni ugljenik. Istraživači naglašavaju da ovaj tip ugljenika pokazuje izvanredne sličnosti sa onim koji se formira kako biološkim, tako i nebiološkim procesima na Zemlji, te je prisutan i u meteoritima.

Ovo je prvi put da je makromolekularni ugljenik otkriven u muljevitim stijenama kratera Jezero, gdje je "Perseverance" sletio 2021. godine. Zanimljivo, NASIN drugi rover, "Curiosity", već je ranije pronašao slična jedinjenja u krateru Gale, udaljenom oko 3.700 kilometara, što sugeriše širu rasprostranjenost.

Potraga se nastavlja: Zašto su uzorci sa Marsa ključni?

Naučnici ističu da ovi nalazi snažno ukazuju na to da su uslovi za nastanak života, kao i organski materijali, mogli biti široko rasprostranjeni na Marsu prije više milijardi godina. Ipak, oni naglašavaju da ovo nije konačan dokaz postojanja života, niti rješava dilemu o biološkom ili nebiološkom porijeklu ovih jedinjenja.

Instrumenti rovera, na žalost, nisu sposobni da konačno utvrde porijeklo ugljenika. Stoga, naučnici upozoravaju na neizbježnu potrebu da se dragocjeni uzorci sa Marsa donesu na Zemlju, gdje bi se mogli podvrgnuti mnogo preciznijim i detaljnijim analizama.

U svojoj ranoj istoriji, Mars je bio planeta sa gušćom atmosferom i znatno toplijom klimom, što je omogućavalo postojanje tekuće vode na njegovoj površini. Krater Jezero smatra se nekadašnjim jezerskim basenom koji je mogao biti idealno mjesto za razvoj mikrobnog života.

"Jedino mjesto u svemiru za koje znamo da je život na njemu nastao je Zemlja," rekao je naučnik Kajl Ukert iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon u Kaliforniji i jedan od vodećih autora studije. On je dodao da bi eventualno otkriće života na Marsu imalo "duboke implikacije za naše razumijevanje nastanka života u svemiru", prenosi Glas Srpske.