NASA želi da spriječi pad teleskopa od 1,4 tone na Zemlju

NASA je angažovala američki startap Katalyst Space Technologies da obavi taj posao. Njihova robotska letjelica sa tri ruke, nazvana Link, pokušaće da sustigne teleskop Swift nakon lansiranja sa atola na Maršalskim ostrvima u Tihom okeanu raketom Pegasus, koja je ispuštena iz aviona. Lansiranje bi moglo da se desi već sutra.

Svift posmatra univerzum od svog lansiranja 2004. godine, bilježeći neke od najmoćnijih eksplozija u univerzumu. Ali posljednjih godina, zbog povećane solarne aktivnosti, teleskop gubi visinu sve većom brzinom, i potrebno ga je što prije premjestiti na višu, stabilniju orbitu kako bi nastavio sa radom, piše Asošijejted pres .

NASA upozorava da bi slična sudbina uskoro mogla da zadesi i svemirski teleskop Habl, koji takođe postepeno gubi visinu zbog povećane solarne aktivnosti. Generalni direktor kompanije Katalyst, Gonhi Li, kaže da bi sljedeća generacija robotskih letjelica njegove kompanije mogla da produži vek trajanja mnogo većeg Habla za nekoliko godina.

Svemirskoj letjelici će trebati oko mjesec dana da sustigne teleskop

Do sada je samo Kina sprovela sličnu misiju, kada je pre četiri godine uspješno pomjerila satelit u višu „grobljansku“ orbitu.

„Ovo je prvi američki svemirski robot koji je izvršio ovu vrstu misije. NASA ima niz velikih opservatorija koje bi mogle imati koristi od ove vrste usluge. Ovom misijom pokazujemo da postoji potpuno novi način održavanja svemirskih letjelica“, rekao je Li za Asošijejted pres.

Autonomnoj letelici Link biće potrebno oko mjesec dana da sustigne Svift i uhvati ga, a zatim još dva mjeseca da podigne njegovu orbitu sa trenutnih 360 na približno 600 kilometara iznad Zemlje. Teleskop, težak oko 1,4 tone, mora da ostane iznad visine od 300 kilometara da bi spasilačka misija bila izvodljiva. Prema trenutnim procjenama, mogao bi da padne ispod te granice već u oktobru.

Link je veličine malog kuhinjskog frižidera, ima raspon solarnih panela od 12 metara i opremljen je sa tri robotske ruke dužine nešto više od metra. Svaka ruka se završava sa dva hvataljka koja podsjećaju na ruke Lego figurica.

Ugovor potpisan u septembru

Ako sve bude išlo po planu, Svift bi mogao da nastavi sa naučnim posmatranjima već u septembru. Teleskop vrijedan više stotina miliona dolara nikada nije bio projektovan za popravke ili snimanje u svemiru, zbog čega Katalist priznaje da je ovo izuzetno zahtjevna misija bez garancije uspjeha.

NASA je prošlog septembra potpisala ugovor sa kompanijom sa samo dva zahtjeva: posao je morao biti obavljen što je brže moguće i nije smio dodatno ugroziti teleskop. Devet meseci kasnije, kompanija kaže da je spremna za misiju. „Moram biti iskren. Niko je vjerovao da je ovo moguće. Niko nije očekivao da ćemo danas biti ovako daleko“, rekao je Šon Domagal-Goldman, direktor odeljenja za astrofiziku NASA-e.

Da bi kupila dodatno vrijeme, NASA je u februaru isključila sve Sviftove naučne instrumente, usporavajući njegovo spuštanje. Teleskop od tada nije prikupljao podatke.

Niki Foks, administratorka naučne misije NASA-e, veruje da se trud isplati. „Ako dozvolimo da Svift padne u atmosferu, izgubićemo teleskop i veliki dio naših mogućnosti. Trenutno nemamo novca da izgradimo novi koji bi ga zamijenio“, rekla je.

Svift bi mogao postati važniji nego ikad

Domagal-Goldman ističe da nije moguće spasiti sve svemirske letjelice ali Svift je poseban. Veran svom imenu, dizajniran je da veoma brzo cilja novootkrivene fenomene poput gama-zraka i zvezdanih eksplozija.

Sa novim otkrićima koja se očekuju od svemirskog teleskopa Džejms Veb, kao i od predstojećeg rimskog teleskopa Nensi Grejs, Svift, ako bude spasen, mogao bi postati važniji nego ikad kao neka vrsta „prvog reagovaoca NASA-e“ za praćenje novih kosmičkih događaja.

Katalist vidi ovu misiju kao početak potpuno nove industrije za servisiranje svemirskih letjelica u svemiru. Njihov sljedeći robotski sistem, čije je prvo lansiranje planirano za sljedeću godinu, trebalo bi da bude u stanju da popravlja satelite na visinama do skoro 36.000 kilometara.

Li vjeruje da će jednog dana stotine robota biti u orbiti popravljajući i premještajući satelite, puneći ih gorivom i gradeći solarne farme, centre podataka i druge svemirske platforme. Ako ova misija bude uspješna, Habl bi mogao da postane sljedeći veliki NASA teleskop čiji će vek trajanja biti produžen robotima već 2028. godine.