Sutra proslavljamo Svetu Petku

Sveta Petka je jedna od najcjenjenijih svetiteljki ne samo kod pravoslavaca, već i kod pripadnika drugih vjeroispovijesti. Posebno je poznata kao zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih.

Njena snaga i pobožnost nastavile su da inspirišu ljude i nakon njene smrti, a vjernici svjedoče o mnogim čudima koja joj se pripisuju.

Vjeruje se da je imala dar iscjeljivanja i prorokovanja, zbog čega je stekla veliki ugled među hrišćanskim narodom. Njena energija i danas motiviše vernike na molitvu i duhovno prosvjetljenje.

Šta nikako ne raditi na Svetu Petku

U narodu se vjeruje da žene tog dana ne bi trebalo da mijese, kuvaju, peru veš, šiju ili obavljaju druge kućne poslove, kako ne bi na sebe navukle gnjev svetiteljke.

"Jedini običaj koji tog dana treba da se ispoštuje je da se ode u crkvu i iskreno pomoli ovoj velikoj svetiteljki. Lijepo je da žene tog dana spreme ručak i okupe porodicu, pa da u slozi i miru proslave ovaj veliki praznik", savjetuje duhovnik otac Miladin Malić.

Za one koji imaju zdravstvene probleme, preporučuje se umivanje osvećenom vodom ili vodom sa izvora Svete Petke uz iskrenu molitvu.

Šta se vjeruje da Svetoj Petki nije milo

Prema narodnom vjerovanju, Sveta Petka "ne prašta" nepoštovanje molitve i pobožnosti, smatra se da, ako se dan provede bez barem jedne iskrene molitve, propušta se prilika za njenu zaštitu i blagoslov.

Takođe, vjeruje se da nepristojno ponašanje prema porodici i bližnjima – svađe, zavist, ljutnja ili loše misli – može udaljiti milost svetiteljke i narušiti mir tog dana.

U suštini, narodna uvjerenja podsjećaju da se Svetoj Petki treba posvetiti tišinom, molitvom i dobrom rječju, dok se svakodnevni poslovi i konflikti odlažu.

Rođenje i život Svetiteljke

Sveta Petka, poznata i kao Paraskeva, rođena je u 10. vijeku u Epivatu na obali Mramornog mora, nedaleko od Carigrada. Ime "Petka" potiče od reči "petak", dana kada se vjeruje da je rođena, a praznik se u pravoslavnom kalendaru obilježava 27. oktobra.

Potekla je iz imućne i pobožne porodice. Njena posvećenost vjeri bila je vidljiva od ranog djetinjstva, a brat Jevtimije zamonašio se mlad i kasnije postao episkop Maditski.

Asketski život u pustinji

Nakon smrti roditelja, podijelila je nasljedstvo siromašnima i posvetila se asketskom životu. Zamonašila se u crkvi Svete Sofije, a potom odlazi na hodočašće u Jerusalim, da bi narednih 40 godina provela u jordanskoj pustinji boreći se sa iskušenjima i unutrašnjim demonima.

U poznoj starosti anđeo joj se javio u snu i uputio je da se vrati u otadžbinu kako bi širila hrišćansku vjeru. Zbog toga se na ikonama Sveta Petka prikazuje u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.

Mošti kroz vijekove

Njene mošti su više puta prenošene: Epivat → Carigrad → Trnovo → Vlašku → Srbiju → Beograd → Jaši (1641).

Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi koriste za iscjeljenje i zaštitu.

Sveta Petka u snovima

Česti su snovi u kojima se pojavljuje Sveta Petka.

Vjernici kažu da u snu djeluje kao ozbiljna žena u crnom, opominjući one koji ne žive po hrišćanskim vrijednostima, ali i najavljujući ozdravljenje i sreću.

Da li se posti na Svetu Petku?

Crkveni kalendar za oktobar 2025. propisuje da se tog dana mrsi, jer je praznik u ponedjeljak.

U nekim krajevima Srbije običaj je da samo žene poste šest dana prije praznika, a sedmog dana, na Svetu Petku, mrse, piše "Telegraf".