Knjiga se ponovo zabanjila

Da li je tradicionalna knjiga u krizi, dilema je koja se svakodnevno, unazad dvadeset godina nameće kako univerzalna kafanska  tema  za raspredanja i nadgornjavanja. Kulturna događnja unazad deset dana u Banjoj Luci u dobroj mjeri govore da taj najznačajaniji produkt istorije civilzacije nikako nije na margini drušvenih, a da ne govormo o kulturnim događanjima.

U jednom obimnom istraživanju mojih studenata sa BLC, prije petnaestak godina na prostoru BiH sa temom kakva je sudbina tradicionalne knjige, zaključak je bio da će tradicionlna knjiga nadživjeti sve izazove koji joj stoje na putu u eri digitalizacije i da ima izvjesno svoju budućnost.

Ovih desetak dana događanja u Banjoj Luci, na polju kulture na najbolji način potvrđuju to već zaboravljeno istraživanje: tradicionalna knjiga živi.

U prepunoj Koncertnoj dvorani Banskog dvora u Banjoj Luci održana je promocija knjige vladike Grigorija „Stranac u šumi“. I promocija kako promocija, ali i nije. Više desetina zaintersovanih građana nije moglo ući u veliki dvoranu niti na balkone. Bile su štampane i ulaznice,karte, pozivnice.

Emir Kusturica, ovog puta kako pisac u Kući Milanovića predstavio je svoja sabrana djela i najveći problem organizatora je bio kako i gdje smjestiti „prekobrojne“ zaintersovane građane koji su htjeli da čuju nešto o knjigama koje piše veliki režiser.

I u najvećoj sali Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske promovisana je naučna, stručna knjiga „Moralna država“ ruskog akademika Sergeja Baburina, gdje je bilo dovoljno „probranih“ zaintersovanih građana koji su htjeli da čuju ili vide knjigu ili autora?! Stručna knjiga iz oblasti prava?!

Mlada autorka Aleksandra Broćeta u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci je promovisala prije svega svoj poslednji roman „Blagoslov“ uz osvrt na ukupno stvaralaštvo. I nikako ne mali broj zainteresovanih građana.Prostor prepun emocija, pozitivne enrgije, ljudske priče.

Četiri primjera, promocija u Banjoj Luci u poslednjih deset dana govore jasno i nedvosmisleno da tradicionalna knjiga ima svoj život i sadašnjost, a izvjesno i budućnost. Raznorodni žanrovi su ponuđeni na promocijama, autori su poznate ličnosti iz najrazličitijih profesionalnih i socijalnih struktura društva. Vladika, mitroplit SPC, režiser i neimar u kulturi, veliki naučnik i pomalo političar i košarkašica i muzički radio urednik su nespojive ličnosti prema svojim zanimanjima i interesovanjima. A okupili su brojne zaintersovane posjetioce koji su tražili mjesto više u prostorima održavanja promocija.

I niko te ljude, posjetioce, nije natjerao da u popodnevenim časovima uludo troše svoje vrijeme. Postoji interesovanje publike samo ako je književna ponuda zanimljiva, nova ako su autori po bilo čemu zanimljivi, prepoznati i ako su na ovom prostoru „novi“. Ne smijemo zaboraviti ni djela. Nije publika tu samo zbog ličnosti, bar ne sva, već je tu i radoznalost koja traga za kvalitetom u književnom vrijednošću.

I možda ovo zapažanje neće biti posebno interesantno, ono meni mnogo znači. Tradicionalna knjiga ima svoju budućnost,  čitaoce, publiku, zaintersovane, posvećene i radoznale. A to nije malo u vremenu sveopšte devalvacije kulture i lijepe riječi.

Samo da se sada ne uobrazimo ili umislimo da su ovi primjeri pravilo. Za ovakve promocije se ipak svako sa svoje strane mora dobro potruditi i autori i organizatori i.....

A ja želim da živim u svijetu promocija knjiga u prepunim salama i sa ljudima koji vole lijepu riječ i dobro knjigu, koji znaju i žele da tu emocju dožive i podijele sa drugim.

Nenad Novaković