Željka Cvijanović ostaje član Predsjedništva BiH, privremena ovlašćenja ne krše zakon

Željka Cvijanović može ostati član Predsjedništva BiH i nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ovlasti da obavlja neodložne poslove Predsjednika Republike Srpske.

To bi ukratko bio odgovor na sumnje da li će se Cvijanović morati povući sa funkcije člana Predsjedništva BiH ukoliko poslanici prihvate Odluku o privremenom obavljanju poslova iz nadležnosti Predsjednika Republike Srpske, a koja će sutra biti razmatrana u Narodnoj skupštini.

Predložena ne podrazumijeva imenovanje Željke Cvijanović za vršioca dužnosti predsjednika, pa samim tim ona neće biti imenovano lice na tu funkciju. Ona se od Narodne skupštine, koja ima obavezu da upotrijebi sve instrumente potrebne za funkcionisanje Republike, samo ovlašćuje da obavlja neodložne poslove Predsjednika.

Stručnjaci za portal Provjereno objašnjavaju da na taj način Cvijanovićeva neće obavljati dvije izvršne funkcije istovremeno onako kako to predviđa Izborni zakon, odnosno član 1.8.

A taj član kaže: „Jedno lice može vršiti najviše jednu neposredno izabranu javnu funkciju ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu funkciju, osim ako ovim zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti. Takođe je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti“.

Kako se ovom odlukom Cvijanovićeva ne bira za predsjednika ili vršioca dužnosti, nego joj se daju ovlaštenja samo za određene, neodložne poslove iz nadležnosti Predsjednika, ne može se govoriti o istovremenom obavljanju dvije izvršne funkcije.

Odluka Narodne skupštine bila bi privremenog karaktera i važila bi samo do trenutka dok je Narodna skupština ne stavi van snage, a najdalje do izbora i preuzimanja dužnosti predsjednika Republike.

Takođe, član 10. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH predviđa da su „članovi Predsjedništva zaduženi za obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva na osnovu zakona BiH“.

A kao pravni osnov uzeta je odluka Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske od 27. novembra 2007. godine. Tada je, nakon smrti predsjednika Srpske Milana Jelića, Narodna skupština donijela Privremenu odluku da tadašnji predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić obavlja neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika Republike. Na apelaciju bošnjačkog kluba u Vijeću naroda, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS je odgovorilo:

„Imajući u vidu da je Narodna skupština organ Republike koji vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast i koja je predstavničko tijelo svih građana u Republici Srpskoj, Vijeće smatra da ta institucija ima obavezu da u okviru ustavnih ovlašćenja upotrijebi sve pravne instrumente potrebne za funkcionisanje organa Republike“.

Stručnjaci napominju da je važna još jedna stvar – to je činjenica da Cvijanovićeva ima i demokratski legitimitet. Odnosno, ona je izabrani predstavnik i kao takva ima demokratski kapacitet da obavlja funkciju na koju se kandidati biraju direktno.

Zbog svega navedenog, Milorad Dodik ne mora podnositi ostavku na mjesto predsjednika, a i predloženom Odlukom on je i dalje prepoznat kao demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske.