Plotan: Kako visoki predstavnici urušavaju privredu Republike Srpske

Kada se sagleda cijeli vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnici nameću odluke koje mijenjaju političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati, ocijenio je stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

Plotan je naglasio da to znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka.

- Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje. Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija - pojasnio je Plotan u kolumni za Srnu.

Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

BDP je po definiciji makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom date godine. On se računa zbirom domaće potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike između izvoza i uvoza.

Međutim, u slučaju BiH postoji dodatni faktor koji treba da se uzme u obzir prilikom računanja BDP-a, a to je uloga nelegitimnog visokog predstavnika.

U strukturi BDP-a BiH dominantnu ulogu ima domaća potrošnja, koja zajedno sa državnom potrošnjom i investicijama čini oko 85 do 90 odsto ukupne ekonomske aktivnosti. To je tipično za male, uvozne ekonomije.

Godišnji rast BDP-a od oko 2,9 odsto je umjeren, ali nam ukazuje na strukturna ograničenja, a to su mala i fragmentisana tržišta, spor privredni rast regiona i nedovoljno ulaganja u produktivne sektore.

Ovo je, između ostalog, i odlika postkonfliktnog društva. Ovakva društva se još nisu politički oslobodila tereta prošlosti, što generiše loš ekonomski ekosistem.

Kapital ide, prije svega, u niskorizične sektore koji daju brz povrat, kao što su trgovina i nekretnine, dok se industrija, izvoz i tehnologija razvijaju sporo. Tako dugoročno BDP Republike Srpske, a i čitave BiH, ispašta jer BiH nije ekonomski konkurentna na međunarodnom tržištu.

Međutim, permanenta politička kriza koju je generisao nelegitimni visoki predstavnik u BiH stvara lošu sliku o Republici Srpskoj i BiH u svijetu, jer šalje negativan signal stranim investitorima. Strani investitori, prilikom odabira zemlje u koju žele da investiraju svoj kapital, pažljivo posmatraju indeks političke stabilnosti.

Svjetska banka svoj indeks političke stabilnosti, zvanično nazvan "Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma", definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

Vrijednost ovog indeksa se kreće između minus 2,5 i plus 2,5, s tim da negativne vrijednosti znače veći rizik, nestabilnost i/ili veći rizik od nasilja/terorizma, dok pozitivne vrijednosti znače relativnu stabilnost i manji rizik.

U slučaju BiH, ovaj iznos je oduvijek bio negativan u odnosu na druge države bivše Jugoslavije koje posjeduju pozitivne vrijednosti. S obzirom da je ekonomija BiH jako slična ekonomijama drugih država bivše Jugoslavije, to je već jasna indikacija da postoji jaka korelacija između političke strukture BiH i negativnih vrijednosti indeksa političke stabilnosti.

Dodatno, kada se posmatraju pojedinačne godine i politički događaji, vrlo jasno se vidi da su najdublji padovi u vrijednosti indeksa političke stabilnosti direktno povezani sa krizama koje je izazvao visoki predstavnik nametanjem odluka.

Najjasniji primjer dolazi iz 2011. godine, kada je nametanje odluka u vezi sa "državnom imovinom" proizvelo jednu od najvećih institucionalnih kriza u postdejtonskoj istoriji BiH. Upravo te godine indeks političke stabilnosti bilježi svoju najnižu vrijednost ikada, približno minus 0,82, što predstavlja ekstremno negativnu percepciju političke sigurnosti i rizika.

Indeks se vremenom popravio kao rezultat odsustva nametnutih odluka visokog predstavnika.

Međutim, nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH 2021. godine od samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon dužeg perioda bez intervencija, ponovo je dovelo do visokog stepena institucionalne blokade i eskalacije političkih tenzija.

To je doprinijelo daljem padu političke stabilnosti u BiH, koja je samo produbljena najnovijom krizom, kada je u junu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika, kao odgovor na odredbu koja je zahtijevala objavljivanje odluka visokog predstavnika u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Kada se sagleda čitav vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnik nametne odluku koja mijenja političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati.

To znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka. Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje.

Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija.

Poređenje BiH sa drugim državama bivše Jugoslavije dodatno potvrđuje ovu tezu. Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, uprkos sličnim ekonomskim strukturama i zajedničkom tranzicijskom nasljeđu, bilježe znatno veće prilive stranih direktnih investicija od BiH.

Dok Srbija u prosjeku privlači između sedam i osam odsto BDP-a godišnje kroz strane investicije, a Hrvatska nakon ulaska u Evropsku uniju ostvaruje stabilan rast priliva od oko šest do osam odsto BDP-a, BiH se kreće na nivou od svega dva do tri odsto. Čak i najmanje ekonomije regiona, poput Crne Gore ili Sjeverne Makedonije, privlače proporcionalno više kapitala zahvaljujući političkoj predvidljivosti i manjoj institucionalnoj fragmentaciji.

Na osnovu podataka koje je objavila Centralna banka BiH, priliv direktnih stranih investicija u BiH u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, što je za 301,2 miliona KM manje nego u 2023. godini, kada je iznosio 2,06 milijardi KM.

Ovaj trend ne treba da čudi kada uzmemo u obzir političke krize u BiH koje je prouzrokovao nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit nametanjem svojih odluka u poslednjih par godina.

Ovo su jasni indikatori da je ekonomski prosperitet na prostoru čitave BiH moguć samo ukidanjem Kancelarije visokog predstavnika, jer svaka nametnuta odluka stranog birokrate košta građane više stotina miliona KM na godišnjem nivou.