Karan: Životno opasan presedan po BiH da sudska vlast preuzima ulogu istoriografije, politike i ustavotvorca

Posljednji slučaj "Miodrag Malić", i nešto raniji "Radomir Pavlović" predstavljaju prekretnicu u opasnom procesu u kojem se krivičnopravni sistem BiH koristi kao instrument političkog inžinjeringa istorije, identiteta i ustavnog poretka zemlje, ocijenio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan je izjavio da ove presude nisu izolovani pravni slučajevi, već dio šireg, dugotrajnog procesa u kojem se putem suda konstruiše nova, jednostrana, politička istina o ratu u BiH.

On je ukazao da ovdje više nije riječ o pojedinačnim krivičnim djelima, već o pokušaju sudske revizije karaktera rata, u kojem se vještački i jednostrano konstruiše ko je žrtva, a ko agresor, ko je zločinac, a ko nosilac političke i istorijske odgovornosti.

Uzunovićeva osudila Malića na tri godine zatvora zbog fotografija Karadžića i Mladića

Profesor Karan je ocijenio da je to, po BiH, životno opasan presedan, jer sudska vlast preuzima ulogu istoriografije, politike i ustavotvorca.

- Kao što je više puta isticano - bol majki u crnim i bijelim maramama jeste ista, ali tako, nažalost, ne misle svi. Nijedna žrtva ne smije biti zloupotrijebljena za političke ciljeve, a isto tako nijedan pojedinac ne smije biti ućutkam zatvorom jer nosi nečiju sliku - naglasio je Karan.

Međutim, kaže on, danas se pravnim sredstvima nastoji stvoriti narativ u kojem je srpski narod kolektivno kriminalizovan, a Republika Srpska stigmatizovana kao "genocidna tvorevina".

On je istakao da takav narativ nema uporište ni u međunarodnom pravu, ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, niti u istorijskim č- Ove presude su direktna posljedica nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine od Valentina Incka koje su donesene bez demokratske procedure, bez učešća Parlamentarne skupštine BiH i bez saglasnosti entiteta i konstitutivnih naroda.

- To je pravni presedan koji narušava princip ustavnosti i legitimiteta krivičnopravnog sistema. Narušava se i pravo čovjeka na slobodno izražavanje. Nonsens je da se u 21. vijeku kažnjava zatvorom čovjek koji je podigao nečiju sliku! - konstatovao je Karan.

Prema njegovim riječima, krivično pravo, kao najintenzivniji oblik državne represije, mora počivati na principu demokratskog legitimiteta, u suprotnom - postaje instrument političke dominacije i ideološke hegemonije.

On je rekao da je Sud BiH u predmetima "Malić" i "Pavlović" primjenio član 145a Krivičnog zakona BiH, kojim se sankcioniše izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a koji je dio nametnutog pravnog paketa.

- Ovo pokazuje da je pravni osnov sam po sebi politički kontroverzan i da je uveden bez procedure - dodao je Karan.

Prema njegovim riječima, ovakve presude dio su šireg paketa pritisaka koji uključuje djelovanje nelegitimnog visokog predstavnika, političku instrumentalizaciju pravosuđa i pokušaje unitarizacije BiH.

- Cilj je potpuna demontaža dejtonske strukture BiH i stvaranje centralizovane, unitarne države sa dominacijom jedne političke i nacionalne vizije - ukazao je on.

On je pojasnio da presuda Maliću predstavlja kontinuitet iste politike koja je tražila ukidanje grba, himne i Dana Republike, pod izgovorom da ih "vrijeđaju", da ih "podsjećaju" i da narušavaju njihova osjećanja.

- U tom narativu sve što je srpsko postaje problem, sve što ima istorijski i identitetski kontinuitet biva proglašeno provokacijom, a jedino što nije sporno jeste podanička politika i prihvatanje tuđe (njihove) interpretacije istorije. Njih, očigledno, neće vrijeđati samo onaj ko prihvati da su oni jedine žrtve, a mi agresori, ko prihvati njihovu istoriju, njihovu politiku i njihovu viziju BiH - rekao je Karan.

Suštinski, naveo je, ovdje je riječ o napadu na ustavni identitet BiH.

- Dejtonska BiH je zasnovana na principu konstitutivnosti naroda, entitetske autonomije i složene državne strukture. Svaki pokušaj da se kroz sudske presude promijeni istorijska naracija rata i karakter države predstavlja direktan udar na Aneks četiri Dejtonskog sporazuma.

Sudska vlast nema ustavni mandat da piše istoriju, da definiše kolektivnu krivicu ili da preoblikuje državu. Istorija se ne može pisati presudama, kao što se ni mir ne može graditi na falsifikatima - istakao je Karan.

Profesor Karan je poručio u izjavi za Srnu da će Republika Srpska nastaviti da brani istinu, ustavnost i dejtonsku strukturu BiH - borba za ustavni identitet BiH je borba za mir, stabilnost i ravnopravnost naroda.