Dodikova apelaciji otvara mnoga pitanja: Pravo i pravda na najvećem testu

Dugo očekivana sjednica Ustavnog suda, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je apelacija u vezi sa presudom Suda BiH, zakazana je za 4. novembar. Tada će sudije na desetoj vanrednoj plenarnoj sjednici odlučivati o meritumu po apelaciji koju je podnio Dodikov pravni tim još u avgustu.

Sud BiH je prvostepenom presudom Dodika, u svojstvu predsjednika Srpske, proglasio krivim jer nije sproveo odluke Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika s obzirom na činjenicu da ga republički organi ne priznaju jer na tu poziciju nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN.

Tu presudu kojom mu je, s druge strane gledano, zbog poštovanja odredaba Ustava Srpske izrečena godina zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske potvrdilo je, ipak, i Apelaciono odjeljenje Suda BiH, nakon čega je reagovao Dodikov pravni tim.

Od Ustavnog suda BiH su zatražili privremenu mjeru zabrane izvršenja, odnosno "zamrzavanje" presude do njihove konačne odluke.

Odluka Ustavnog suda biće konačna. Moguće su, prema riječima stručnjaka, dvije opcije.

Ukoliko Ustavni sud BiH, koji radi u krnjem sastavu jer u svom sastavu nema dvojice sudija sa teritorije Republike Srpske, odbije Dodikovu apelaciju, presuda Suda BiH u punom obimu ostaje na snazi.

S druge strane, usvajanje apelacije bi vodilo i u pravcu ukidanja presude Suda BiH i potencijalnog vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.

U radu plenarne sjednice učestvuju sve sudije, uključujući i troje stranaca zbog kojih Srpska i odbija da imenuje svojih dvoje sudija, tražeći usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH i da njih troje zamijene domaći stručnjaci.

Pojedini stručnjaci za ustavno pravo od početka navode da je i iz ranijih odluka jasno da ne može zakon sa nivoa BiH derogirati Ustav entiteta i da je to zapravo i ključna stvar u ovom procesu.

Asistent na Pravnom fakultetu banjalučkog Univerziteta Marko Romić je pojasnio da sudije mogu da prihvate i ponište pravosnažnu presudu, čime bi se otvorila mogućnost ponovnog suđenja, a sve pravne posljedice koje su nastupile usljed krivične presude poništile.

- Ovakav vid odlučivanja bi jedini imao smisla jer Kristijan Šmit nije visoki predstavnik i nema pravo da donosi zakone. Ako odbiju apelaciju, to bi bilo još skandaloznije jer bi morali dodatno da zažmure na nepravilnosti u prvostepenom i drugostepenom postupku. U slučaju tog epiloga, ostaje samo opcija žalbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu - rekao je za "Glas" Romić koji je i spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Od odluke sudija, podvlači, u ovom trenutku zavisi da li će biti zaštićen Ustav BiH u smislu da zakonodavnu vlast mogu samo da vrše parlamenti ili to može i neizabrani stranac u liku Kristijana Šmita.

- To je ključno pitanje i teret koji stoji na Ustavnom sudu, a tek onda je tu i niz ljudskih prava koja su ugrožena ovakvom krivičnom presudom, odnosno onim pravima koja su prekršena u predmetu protiv predsjednika Dodika - zaključio je Romić.

Pravni stručnjak Milan Blagojević očekuje, kako su prenijeli mediji, da će, između ostalog, sud usvojiti Dodikovu apelaciju, ali uz "obrazloženje" da navodno nije imao pravično suđenje.

- Time će Ustavni sud BiH zadovoljiti Dodika, na jednoj, te omogućiti da se na drugoj strani održi neustavni narativ tog suda da OHR navodno ima pravo da nameće zakone u BiH, uključujući i predmetno Šmitovo krivično djelo, ali, eto, Dodiku je Sud BiH navodno povrijedio pravo na pravično suđenje pa zbog toga ovaj put i samo za Dodika ne važi taj Šmitov zakon - ocijenio je Blagojević koji smatra da je sve to dio "Dodikovog dila sa Trampom".

Po osnovu pravosnažnosti presude Suda uslijedila je i odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika Srpske, a potom je usvojen akt kojim su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar.

Sve bi to moglo da dobije drugačije epiloge u zavisnosti od odluke sudija u Sarajevu u vezi sa apelacijom pravnog tima Milorada Dodika.

Ukoliko sud prihvati apelaciju, otpada i osnov za raspisivanje izbora i prestanak mandata jer su te odluke donesene na temelju presude Suda BiH.

Ko kupuje stanove od milion evra – luksuzni kvadrati planu prije nego što se podignu zidovi