Đurić pred Savjetom bezbjednosti UN pomenuo i humanitarca iz Banjaluke

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je na predstavljanju šesto mjesečnog izvještaja UNMIK-a o Kosovu u Njujorku da prisustvo ove misije ostaje garancija osnovnih prava Srba na Kosovu, zbog čega, kako kaže, uloga te misija mora biti ojačana.

Šef UNMIK-a Piter Due predstavio je danas u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku šestomjesečni izvještaj o Kosovu, iznoseći pregled najnovijih političkih i bezbjednosnih dešavanja.

On je na ovu dužnost stupio u januaru ove godine, a ovo je njegovo prvo predstavljanje izvještaja.

Đurić: „Tihi, ali uporni egzodus Srba“

Šef srpske diplomatije Marko Đurić poručio je da je ključno da međunarodna zajednica ima uvid u realno stanje na terenu, ističući da se obraća i u ime građana koji, kako navodi, žive u atmosferi straha i nesigurnosti na Kosovu.

„Posebno je važno da Savjet bezbjednosti UN zna šta se dešava na terenu“, istakao je Đurić, prenosi RTS.

Napomenuo je da se obraća ne samo kao predstavnik Srbije, već i kao „glas onih koji žive svoje živote u strahu, nesigurnosti i pod stalnim pritiskom na Kosovu“.

„Represija nad zajednicama se ne dešava preko noći, odvija se kroz prepoznatljive faze, a te faze, nažalost, mogu jasno da se zapaze u položaju Srba na Kosovu i Metohiji danas. Danas stojim pred vama ne da bih pobijedio u prepirci, već da bih doprinio rješavanju problema, i dozvolite da ovo kažem jasno od početka: Srbija nije dio problema, mi smo dio rješenja. Govorim i kao glas onih koji se osjećaju zastrašeno, u ime majki i ćerki onih koji su nepravedno zatočeni, i onih koji su etiketirani, marginalizovani, i na koje se vrši pritisak samo zbog onoga što su“, poručio je Đurić.

Ono čemu smo svjedoci, ukazao je Đurić, nije niz izolovanih događaja, već odražava „širi i zabrinjavajući obrazac“.

„Ove okolnosti nisu slučajne, njihova trajektorija ne smije da bude ignorisana. Kad se prava postepeno urušavaju, kad pritisak postaje normalizovan, nestabilnost ne nastupa odjednom, nastaje korak po korak, odluku po odluku“, ukazao je Đurić.

Proteklih šest mjeseci situacija se pogoršala, istakao je Đurić i ukazao da je posebno zabrinjavajuće što izvještaj UNMIK-a „ne pominje tihi, ali uporni egzodus Srba“.

Tvrdi i da je 20 odsto srpskog stanovništva napustilo Kosovo pod pritiskom, u veoma kratkom vremenskom periodu.

„To nije statistika, to je egzodus. Naša je zajednička odgovornost da to zaustavimo“, kazao je Đurić.

On je poručio da se pod politikom koju sprovodi kosovski premijer Aljbin Kurti, „Srbi na Kosovu i Metohiji sve više obilježavaju kao drugi“, te da njihov identitet „postaje razlog za život u strahu“.

„Proizvoljna hapšenja, napadi i administrativni pritisci nisu izolovani incidenti, već formiraju sistematski obrazac marginalizacije koji ne možemo i ne smijemo ignorisati. Činjenice su duboko zabrinjavajuće. Samo u 2025. godini zabilježen je 137 etnički motivisani incident. Od početka ove godine, nova hapšenja i napadi su se nastavili. Ovi događaji ne ukazuju na slučajnost, već na obrazac pritisaka i klimu nekažnjivosti“, kazao je Đurić.

Srbi se, naglašava, suočavaju sa ograničenjima slobode kretanja, proizvoljnim hapšenjima, napadima na njihovu imovinu i skrnavljenjem vjerskih objekata.

Osvrnuo se i na SPC, poručivši da napadi na ovu instituciju „pogađaju samu srž kulturnog i duhovnog identiteta“, dodavši da su posebno zabrinjavajući pokušaji ulaska u socijalne, zdravstvene i obrazovne ustanove – „jer direktno ugrožavaju osnovne funkcije neophodne za opstanak zajednice“.

„Ograničenja slobode kretanja su sistemska, a ne slučajna“, naveo je šef srpske diplomatije, podsjetivši da je ulaz na Kosovo zabranjen Miloradu Arlovu, poznatom humanitarcu iz Banjaluke, kao i da je patrijarhu SPC spriječeno da posjeti „sjedište svoje Crkve“.

Prema njegovim riječima, u proteklih šest mjeseci, situacija se samo dodatno pogoršala, a umjesto napretka ka normalizaciji, kaže – „svjedoci smo događaja koji produbljuju nepovjerenje i intenziviraju nesigurnost“.

„Ovim se nameće suštinsko pitanje – kakvu budućnost možemo očekivati u društvu u kojem su ljudi meta zbog toga ko su i gdje pravde nema? Bez odgovornosti ne može biti povjerenja. Bez povjerenja nema stabilnosti. A bez stabilnosti nema trajnog mira“, poručio je Đurić.