Bonska ovlašćenja i geopolitika Zapada urušavaju Dejtonski sporazum

Iako je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat i postavio jasan balans, njegova implementacija je narušena uvođenjem bonskih ovlašćenja i više od 900 odluka visokih predstavnika, kao i spoljnim uticajima, što danas predstavlja ključnu smetnju pomirenju u BiH.

Rekla je ovo za Provjereno.info Entina Jekaterina, direktor Centra za mediteranska istraživanja Visoke škole za ekonomiju u Moskvi i savjetnik Fondacije „Aleksandar Gorčakov“, ocjenjujući da je izvorni Dejton bio dobro izbalansiran ali da je politika koja se spolja vodila narušila njegovu suštinu.

"Kada gledamo bilo koji međunarodni ugovor kojim se završava sukob, moramo da ga gledamo sa pozicije koliko dobrobiti donosi po svaku stranu i koliko može biti dugoročno rješenje. Implementacija Dejtonskog sporazuma od 1997. godine kada su uvedena bonska ovlašćenja za visokog predstavnika je otišla u dosta pogrešnom pravcu. Gledali smo prezicno skoro 900 odluka koje je donijela kancelarija visokog predstavnika i tako je bilans koji je bio predviđen Dejtonskim sporazumom dosta srušen. Zbog toga ga gledamo kao najveću smetnju za pomirenje naroda u BiH i izgradnju stabilne zemlje. I linija razganičenja Brčko distrikta koja se tokom istorije pretvorila u treći kvazi entitet jedna je od slabosti Dejtonskog sporazuma", rekla je Entina i dodala:

"Sa jedne strane, Dejtonskim sporazumom se završio rat što je samo po sebi dobro, pa poslije 30 godina za BiH, kakva god da je, možemo reći da je stabilna jer većina stanovnika ne želi novi rat. U tom smislu je Dejton ispunio zadatak. A što se tiče implementacije, za nekakav efiksan način funksionisana države, vidimo da nije ispunio svoj cilj".

Kaže da je stav Rusije, kao garanta Dejtonskog sporazuma, da bi ga trebalo ispuniti u načelnom smislu u kojem je bio potpisan i u kojem je bila predviđena njegova impelementacija.

"Nijedan mirovni sporazum i njegova implementacija ne mogu biti žrtve geopolitičkih okolnosti i namjera. Nažalost, mislim da je situacija dosta problematična sada. Posljednjih 20 godina geopolitički faktori i monopol Zapada na procese u BiH doveli su do pogoršanja situacije unutar zemlje i spekulativnog odnosa prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. Zbog toga bi Rusija htjela da vrati na dnevni red u Ujedinjenim nacijama dijalog šta je bio načelni Dejtonski sporazum i šta su očekivnja naroda u BiH", istakla je.

Potvrđuje da je Dejtonski ustav mijenjan kroz odluke visokih predstavnika i sudova te taj proces tihe revizije ocjenjuje kao negitivan i kao ključan razlog kako stanovništvo BiH doživljava njenu budućnost.

"Većina stanovništva ne vidi sjajnu budućnost za svoju djecu u BiH. Bilo bi dobro da se poboljša sadašnja situacija. Spoljni faktori, Brisel, London, ne treba da tjeraju Bošnjake da otkazuju kompromise koju su postigli u dijalogu sa Srbima i Hrvatima. Oni ne žele da vide da ljudi u BiH žele da žive normalan, svakodnevni život. Naše istraživanje je pokazalo veliku podjeljenost između etničkih grupa, ali ne pokazuje da ljudi žele rat. Spoljnim stranama koje su prisutne ovdje nije stalo do ljudi koji žive u BiH već preko nje žele svoje interese", objasnila je Entina.